AK Galerija i FUNK bastioni su lokalne suvremene kulture

Pojam suvremenosti važan je i poželjan u svim porama ljudskoga djelovanja. Suvremeno nerijetko shvaćamo kao novo i napredno te nešto što će društvo nedvojbeno učiniti boljim, a živote kvalitetnijim. Sasvim isto vrijedi i za kulturu pa onda i suvremenu kulturu, no ona je često i fizički i na druge načine izgurana na margine onoga što se smatra društvu neophodno potrebnim, a njezina važnost i suvremenost ne shvaća se uvijek baš posve jednako s onim što shvaćamo kao tradicionalniju, institucionalnu kulturu i čiju društvenu potrebitost ne dovodimo u redovno pitanje.


Upravo je zato suvremena kultura svoje mjesto pronašla u vaninstitucionalnim prostorima koji neminovno supostoje s kulturnim institucijama na kakve smo navikli, ali se od njih razlikuju u više nego samo izložbenom programu. Jedan od takvih prostora je i koprivnička AK Galerija koja djeluje na prostoru bivše vojarne, a član i kustos Bojan Koštić pojašnjava po čemu se upravo taj prostor razlikuje od tradicionalnije institucije galerije.

– Ono što osobno smatram temeljnom razlikom između institucionalnog i vaninstitucionalnog prostora u kulturi je ta što institucionalne ustanove djeluju kao neki oblik javnog dobra. To znači da se financiraju iz lokalnih, regionalnih ili državnih uprava, a samim time u svom programskom smislu služe svima jednako. Uglavnom produciraju programe koji su, kako bi se reklo, za šire mase. Osim toga, nije rijetkost da ustanove koje imaju i do desetke ljudi na plaćama slabo cijene rad umjetnika i malo ih plaćaju dok vaninstitucionalne organizacije koje uglavnom imaju neki oblik samoupravljanja i manje birokratskih prepreka, svoja sredstva većim djelom mogu usmjeriti upravo na programski dio i plaćanje umjetnika – pojašnjava Bojan i dodaje da je važno postojanje i institucionalnih i vaninstitucionalnih kulturnih prostora jer je kultura sve ono što radimo u svoje slobodno vrijeme. Ako bi se, dakle, programi stvarali smo u institucionalnim oblicima djelovanja, zanemario bi se velik dio ljudi koji žele i drugi oblik kulture, a isto vrijedi i obrnuto.

Jedinstveni u Hrvatskoj

Međutim, snaga i posebnost AK Galerije nije samo u njegovanju suvremene kulture i inzistiranju na financijskoj i drugoj brizi za umjetnike i izlagače, nego i u tome što sličnih prostora u Koprivnici, Koprivničko-križevačkoj županiji, ali i Hrvatskoj zapravo i nema.


– AK Galerija koja djeluje unutar udruge Atelieri Koprivnica definitivno je jedinstven prostor. Prvo zato što je to organizacija koja uz galeriju suvremene umjetnosti okuplja lokalne umjetnike i ima prostore u kojima oni rade, odatle i naziv ‘atelieri’. U tom je smislu najbliža sestra naše galerije galerija Atelieri Žitnjak koja radi po sličnom modelu. Mislim da u Hrvatskoj još takvih sličnih prostora nema. Drugi specifikum je taj što je galerija u bivšem vojnom kampusu što samo po sebi nije nešto novo jer revitalizacija takvih objekata u zadnjem desetljeću raste, ali je specifično to što oživljava taj dio grada koji se nalazi na periferiji i uz FUNK stvara žarište van centra grada – dalje nastavlja Koštić i ističe kako je postojanje AK Galerije gradu donijelo ‘dodatni sloj grada’, aktualnim i važnim suvremenim temama obrađenim kroz razne umjetničke prakse i poetike. Koštić ističe i da mora biti jasno kako Koprivnica nije poznata samo po svojoj prehrambenoj industriji ili velikim turističkim manifestacijama, već i po suvremenoj umjetnosti jer postoje ljudi koji prate suvremene kulturne tekovine i koji su za Koprivnicu čuli upravo zbog AK Galerije.

– S druge stane, ako ostanemo na lokalnom utjecaju, AK Galerija nije galerija u klasičnom smislu riječi gdje posjetitelj uđe i dobije onu nekakvu ‘hladnoću’ tih prostora, nego je to prostor okupljanja, druženja, stvaranja novih ideja pa čak i mjesto za izlazak. To nije samo nekakva usputna stanica nego upravo odredište za noćni život jer osim AK Galerije i FUNK-a u gradu ne postoje drugi slični prostori – zaključuje Koštić.


Udruga Atelieri Koprivnica danas broj 18 članova to jest umjetnika te 7 korisnika prostora ateliera. Između 18 članova je jedan tročlani kustosko-dizajnerski tim kojeg čine Tanja Špoljar kao glavna programska voditeljica i kustosica AK Galerije, Petra Travinić kao grafička urednica i dokumentaristica te Bojan Koštić kao drugi kustos i tehničar. Galerija ove godine obilježava i desetu godinu rada što će tradicionalnim Danima otvorenih vrata okruniti izdavanjem monografije.

Glavna programska voditeljica i kustosica Tanja Špoljar ističe kako su upravo zbog monografije sve izložbe ovaj puta ‘izgurane’ na prvu polovicu godine, nakon čega će se nastaviti s edukativno-teorijskim programima, radionicama i već spomenutim Danom otvorenih vrata.
– Početkom ove godine, a prije izložbi smo održali filmske projekcije u suradnji sa Sveučilištom Sjever. Prikazali smo filmove koje je kurirao Simon Bogojević Narat, a koje studenti više nemaju prilike pogledati u redovnom studijskom programu. Što se izložbi tiče, dosad smo održali izložbu Tee Hatadi ‘Između/Between’, Ivane Filip ‘Mjerica svih stvari’ u suradnji s Udrugom Šinterice dobra srca, Tanje Deman ‘Horizont’ i Sanje Bistričić Sriće ‘Mislim da se sjećam’. Čeka nas još jedna suradnja sa Sveučilštem Sjever, a kao kruna prva polovice godine čeka nas izložba Josipa Pine Ivančića – kaže Tanja te pojašnjava kako se cjelogodišnji program već tradicionalno uključuje samostalne i skupne izložbe, edukativno teorijski program, radionice te rezidencijalni program ‘Kompleski: suživot ljudi i prostora’.

Važan rezidencijalni program


I dok je kustosima AK Galerije pri izložbama važno da one nešto govore, potaknu neku reakciju i promijene nešto u ljudima koji nisu samo pasivni promatrači izložbi, rezidencijalni im je program važan jer se bavi samim prostorom bivše vojarne gdje se AK Galerija i nalazi.

– Umjetnici iz drugih gradova stignu u Koprivnicu, borave ovdje i istražuju taj prostor te na njega različito reagiraju. Posljednji takav projekt bio je onaj Selme Banić i Jana Jafoa. Rezidencijalni su programi dragocjeni jer potiču produkciju radova, ali i iznjedre radove koji su direktna reakcija na prostor u kojem umjetnici borave i u kojem radovi nastaju – nastavlja Tanja te dodaje kako je u deset godina rada Galerije posebno ponosna na to što se i od samih skromnih početaka uvijek inzistiralo na plaćanju svih gostujućih umjetnika zbog čega je organizacijski tim godinama volontirao.

AK Galerija s radom je počela 2013. godine na inicijativu Vlatka Vinceka koji je imao ideju o galeriji suvremen umjetnosti i prostoru koji bi isključivo bio posvećen suvremenim umjetničkim praksama jer takvog prostora u Koprivnici nije bilo. Iste je godine Vincek postao dvije manje izložbe s kojima je krenula cijela priča.
– Godinu dana kasnije, Vincek je odlučio da ćemo buduće kustosice prostora biti Maša Zamljačanec i ja koje smo se i inače tamo motale i te 2014. godine smo osmislile program ‘Centar periferije’ koji je vezna uz rad Zorana Pavelića koji je nekada bio izložen i u Kuglani te Atelierima Žitnjak u Zagrebu. Već 2015. godine smo s tek nekoliko događanja skočili na njih 25 godišnje. Ideja je da program traje cijele godine te da se svaki mjesec događa barem jedna izložba. Dvije godine kasnije smo prvi puta otvorili i javni poziv, a to je značilo da smo na neki način postali transparentniji i dali priliku svima da se prijave i izlažu u AK Galeriji. Ta se praksa nastavila i do danas i zbog toga se umjetnička scena upoznala s našim radom, ali smo i mi upoznali umjetnike koje nismo znali. Osim javnog poziva, važno nam je ostaviti prostora i za umjetnike koje zovemo na poziv, a koji se nisu prijavili na natječaj. Na ta dva načina svake godine popunjavamo program – zaključuje kustosica
Tanja.

Nezavisna kultura

Drugi vaninstitucionalni prostor posvećen suvremenoj i DIY kulturi svakako je zgrada FUNK-a koja se također nalazi na prostoru bivše vojarne. Riječ je zapravo o savezu četiriju udruga koje djeluju na različitim područjima kulture, a to su Mamuze, Atelieri Koprivnica, Kopriva i RockLive. Njihovim je spajanjem nastao Forum udruga nezavisne kulture ili skraćeno FUNK koji je trenutno jedini u gradu orijentiran isključivo razvoju nezavisne kulture. Iako za razliku od AK Galerije prostora sličnih FUNK- ima, a neki od njih su zajedno s FUNK-om i osnivači Mreže društveno-kulturnih centara, organizacije koja djeluje na razini cijele Hrvatske te okuplja upravo takve prostore, njegova važnost time nikako nije umanjena.

Osim što je prostor FUNK-a platorma za rad raznih udruga, prostor je u posljednjih nekoliko godina postao i jednim od najvažnijih nezavisnih koncertnih prostora u Hrvatskoj, a poslužio je i kao kulisa za snimanje mnogih videospotova, ali i produkciju drugih kulturnih sadržaja.

Predsjednik Foruma i voditelj prostora Denis Košćak to i potvrđuje, pojašnjavajući kako su korisnici FUNK-a svi oni koji takve prostore vole konzumirati, a kojih nedvojebno ima jer FUNK djeluje još od 2014. godine.
– FUNK kao prostor u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima platforma je za razvoj udruga s područja nezavisne kulture, okuplja ih i s njima gradi prostor društveno-kulturnog centra, ali i otvara svoja vrata javnosti te služi kao mjesto na kojem zainteresirana publika može konzumirati programe koji ih zanimaju, a koje nemaju priliku vidjeti na drugim mjestima u gradu Koprivnici – kaže Košćak.

FUNK je godinu započeo izložbom studenata Sveučilišta Sjever, a od ove je godine povezivanje prostora sa studentima jedna od najvažnijih događaja i inicijativa. Održano je i nekoliko koncerata različitih glazbenih stilova s gostovanjima iz Makedonije, Italije i Srbije, afirmirali su se i koprivnički izvođači, a glavnina programa tek slijedi.

– Osim koncerata, čeka nas nekoliko radionica, filmskih večeri, javnih tribina i slično. Valja spomenuti i sve ono što je dodatak radu FUNK-a, a to su svakako manifestacije koje udruge provode pa možemo izdvojiti FIUK, RockLive Festival, ETNO fest i program Bass Madness koji se u potpunosti ili djelomično održavaju u i oko prostora FUNKa – zaključuje Košćak, najavljujući još jednu uzbudljivu godinu za koprivničku suvremenu, vaninstitucionalnu i nezavisnu alternativnu scenu.

Sadržaj je proizveden u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom

Vezani članci

Najčitanije