Brže, više, jače!

Je li bolje imati više ili manje? Očito, odgovor ovisi o tome čega (nitko ne želi više problema!), ali na stranu nadmudrivanje, povijest jezika govori nam da je više u pravilu bolje. U praslavenskome je, štiviše, bolьjь značilo ‘veći’ pa je i danas u ruskome bol’šój ‘velik’, kao i u ukrajinskome bílʹšyj.
A zašto je tome tako, nije teško dokučiti. Ima li tkogod recimo više snage, u fizičkome će nadmetanju biti bolji, pa je tako u sanskrtu balam ‘snaga’, iz istoga proto-indoeuropskoga korijena *bol-/*bel- kao i bolji. U današnjim se jezicima kod riječi navedenoga podrijetla javljaju i značenja vezana primarno uz količinu (kao u ruskome i ukrajinskome) i ona što označuju učinak te količine kao u hrvatskome ili grčkome, gdje je bélteros ‘bolji’. Ova je metonimijska veza bolje=više=veće utemeljena u našemu iskustvu svijeta.
Da pojasnimo: spomenuti rekonstruirani praslavenski oblik *boľьjь javlja se kao komparativ pridjeva *velьjь ‘velik’, ali drugi oblik komparativa istoga pridjeva je *vęťьjь, odakle dolazi hrvatsko veći. Vęťьjь pak može biti i komparativ pridjeva *mъnogъ ‘mnogi’. Zamislimo sada situaciju u kojoj imate posudu i u njoj tekućinu, recimo vino (kao proteklih blagdana). Kako raste količina, raste i visina, i obrnuto. (A rast će i učinak!) Slično je i sa sipkim teretom. Uzmimo za primjer novčiće naslagane na hrpu. Količina može rasti i padati. Jasno je što je bolje.
Više je u hrvatskome obično prilog, kao u ‘Imao bi više vremena da se bolje organiziraš’. U navedenome se primjeru radi o komparativu priloga mnogo, a suprotnoga je značenja malo (komparativ: manje). Više isto tako može imati konkretno značenje visine u fizičkome prostoru, kao u ‘Roda leti više od 4 km’. S obzirom na etimologiju, očito se radi o primarnome, ali danas rjeđemu značenju, kakvo se zadržalo i u prijedlogu više (poviše), npr. ‘Više grada stoji brdo’.
Usporedite sada prošla dva primjera s ovime: Roda leti više od 20 000 km. Značenje je i tu konkretno, ali izvedeno od onoga izvornoga, vertikalnog. Radi se o relativnome položaj na nekoj skali: u potonjem primjeru o horizontalnoj udaljenosti (putu), a u onome s organizacijom o skali vremena (koje i inače doživljavamo kao put ili nešto što se troši, više o čemu drugom prilikom).
Zanimljivo je da se tâ skala podrazumijeva, iako nije uvijek precizna. Što, na primjer, znači više vremena? Više od čega? Da parafraziramo: netko bi, da se bolje organizira, imao više vremena za kakvu aktivnost nego što ima sad. A koliko je to više? Pola sata? Tri dana? Po sat-dva tjedno? Govornici data jezika iz konteksta će bez većega problema razabrati i skalu i red veličine, premda im neće biti jednostavno objasniti kako to čine, budući da se ovdje radi više automatskih procesa. (Zamijetite kako u posljednjemu primjeru više znači jednostavno ‘nekoliko’, tj. ‘više od jednoga’.)
Bacimo li pogled sada na jednu popularnu pjesmu, vidjet ćemo da se katkada mogu uspoređivati čak i posve različite skale i jedinice. Kada Vuco pjeva ‘Koliko sam vina ja popio – Još sam više žena ljubio’, uspoređuje količinu vina (u litrama? bačvama?) s brojem ljubavnica. Kako?
Ono što im je zajedničko jest usporedba neke količine/broja s kakvom normom pa je više onda ‘više od norme/prosjeka’. Očito značajno više.
A više može biti i vremenski prilog, nešto kao ‘dalje od ove točke u vremenu’. ‘Ne želim više ni da se sjećam’, pjevao je Johnny. A čitatelj bi rekao: ‘Ne želim više čitati o ovome’. Dobro, nećemo više. Ali za one koji ipak žele znati više… do nove Juhe!


Vezani članci

Najčitanije