Kako nas Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno informira o visini radničkih mirovina, ali i o godinama mirovinskog staža

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Koristim ga više od 20 godina, posebno od 2004. godine kada sam bio član Upravnog vijeća HZMO-a u narednih šest godina. U tom razdoblju, kao ljubitelj statistike, imao sam mogućnost predlaganja raznih tablica u tom proširenom izdanju tog zanimljivog štiva, iz kojeg se uvijek mogla pronaći prava argumentacija u borbi za bolje i pravednije mirovine. Naravno da sam znao postavljati i nezgodna pitanja redakciji s kojom i danas imam korektnu suradnju i pomoć koja mi je potrebna u nekim analizama mirovinskog sustava. 

Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. Uz Zakon o mirovinskom osiguranju koji regulira mirovinski sustav vodi se posebna evidencija za tri skupine umirovljenika po posebnim propisima, a to su: a) mirovine djelatnih vojnih osoba (DVO), b) mirovine hrvatskih branitelja Domovinskog rata (ZOHBDR) i c) mirovine Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Te tri skupine do 2007. vodile su se i bile trošak obrane domovine u Ministarstvu branitelja, a onda su odlukom Sanaderove Vlade prebačene u Ministarstvo gdje se vode sve mirovine. Osim te tri braniteljske skupine još postoji 15 vrsta mirovina po posebnim propisima, na čelu sa saborskim zastupnicima, članovima Vlade, sucima Ustavnog suda i glavnim državnim revizorom te članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). To su uglavnom umirovljenici s najvećim mirovinama u državi iako nisu brojni: grupa zastupnika broji 681 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 1.643 eura, a akademičara ima 127 s prosječnom mirovinom od 1.444 eura. Hrvatski branitelji su na trećem mjestu (71.255 x 932 eura) koji imaju prosječan mirovinski staž od 18 godina, a najviše mirovine po godini staža (6.727 x 536 eura) imaju pripadnici HVO-a za najniži staž od samo šest godina i šest mjeseci. 

Nakon ove analize dolazimo do problema koji sam još u siječnju 2022. godine prezentirao HZMO-u i redakciji ‘Statističkih informacija’, jer praktički predstavlja pogrešan podatak o čistoj radničkoj mirovini prema ZOMO-u. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Naime, u tim tablicama su se našle čiste radničke mirovine, kojima je dodano 15 vrsta mirovina po posebnim propisima na čelu sa saborskim zastupnicima i akademičarima. Drugim riječima, dodatkom 15 vrsta mirovina po posebnim propisima uljepšana je čista radnička mirovina! 

Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura), a kad se izuzme 15 vrsta povlaštenih mirovina udjel iznosi mizernih 35,57 posto. Priložena tablica pokazuje staž pet glavnih skupina umirovljenika, a žalosno je vidjeti da dvije skupine s najnižim stažem imaju najveći udjel u prosječnoj plaći! I naravno, najbrojnija skupina radničkih mirovina ima najniži iznos prosječne mirovine po godini staža od 12,96 posto! I to nije sve…..

U ukupnom broja umirovljenika od 1.133.057 prema ZOMO-u ima 184.404 umirovljenika, koji uz hrvatsku mirovinu primaju i mirovinu za duži staž u inozemstvu. Prije nekoliko godina HZMO je u svojim financijskim izvješćima davao podatak o broju tih korisnika i njihovoj prosječnoj mirovini ostvarenoj u Hrvatskoj. Radilo se o prosječnom stažu od 11-12 godina i prosječnoj mirovini od 800-900 kuna, što je sigurno umanjivalo godine staža i prosječnu mirovinu. Sigurno je da je taj veliki broj umirovljenika s malo staža i niskim mirovinama iz Hrvatske praktički unakazio pravi podatak o prosječnom stažu i prosječnoj mirovini. Zbog toga HZMO u svom svakom mjesečnom sažetku već nekoliko godina daje paralelan podatak sa i bez tih međunarodnih mirovina. Tom prigodom daje se točan podatak o visini prosječne ino-mirovine, ali postoji veliki problem što HZMO nema točan podatak o broju godina ino-staža. Tako iz zadnjeg izvješća za travanj prema ZOMO-u prosječna mirovina iznosi 412,03 eura, a bez ino-staža iznosi 465,09 eura, što je 13 posto više. Što se tiče staža, prosječan staž prema ZOMO-u iznosi 31 godinu i 0 mjeseci, a bez ino-staža iznosi 30 godina i 10 mjeseci, što je razlika od minimalna dva mjeseca! Na moje pitanje o takvom stažu, HZMO je odgovorio ‘da nemaju tehničke informacijske mogućnosti izračuna pravog staža’. I takav nevjerojatan i netočan staž je često argument vlasti za mirovinsku reformu i ocjenu ‘kako hrvatski umirovljenici premalo rade i imaju preniski staž od samo 31 godine’, što sigurno nije točno!   

Rekapitulacija po vrstama mirovina – prema ZOMO i posebnim propisima – 30.04.2023.

• Prosječna neto plaća za 03.2023. = 1.130 euro; udio radničkih mirovina u plaći = 35,57%