Facebook stranica Glasa Podravine i Prigorja dosta se užarila nakon što smo objavili dio subotnjeg govora Branka Hrga u kojem je kazao da su Križevci prepoznati od svih vlada što je vidljivo po tome jer nisu ostali prometno izolirani poput nekih dijelova Hrvatske. Ta je rečenica interpretirana tako kao da je bivšem gradonačelniku Križevaca i saborskom zastupniku, danas državnom tajniku u Ministarstvu obrane nije stalo do prometne povezanosti ostalih dijelova naše županije. U Intervjuu tjedna, Hrg odbacuje bilo kakvu insinuaciju prema kojoj bi se protivio nastavku gradnje brze ceste.
Čini se da ta izjava nije dobro primljena u ostalim dijelovima županije?
Vaš list je pomalo pretenciozno prenio moje riječi, odnosno prikazao me kao političara koji ne mari za nastavak gradnje brze ceste od Križevaca prema Koprivnici, odnosno Mađarskoj granici. Takva konstatacija jednostavno ne odgovara niti jednom segmentu istine. Zato me je malo spekao takav prikaz mog javnog djelovanja kad je u pitanju prometno povezivanje svih mjesta u Podravini i Prigorju. Ne želim da me se svrstava u grupaciju ljudi koji bi nekom kraju ili gradu željeli nanijeti štetu ili bi kočili njegov razvoj. Za tu svoju tvrdnju imam argumente i dokaze.
Moram istaknuti da je dojam u koprivničkoj i đurđevačkoj javnosti takav da su Branko Hrg i župan Darko Koren digli ruke od tog projekta u trenutku kad je brza cesta sagrađena do Križevaca. Kako komentirate takav stav dijela građana?
Svjestan sam tog dojma, ali on je pogrešan. Naglašavam, svaki metar ceste koji se gradio i koji će se graditi čini Koprivnicu, a ne samo Križevce, bliže Zagrebu.
Dobro, kojim onda argumentima branite stav prema kojem se zalažete, barem u dovoljnoj mjeri, za nastavak gradnje spomenute prometnice?
Važno je istaknuti da je 2011. godine konačno započela gradnja dijela ceste od Cugovca prema Križevcima. Godinu kasnije, kao gradonačelnik Križevaca, došao sam u posjed dokumenta Ministarstva prometa kojem je bio na čelu SDP-ov ministar Zlatko Komadina. U njemu je pisalo da se obustavlja gradnja ceste Cugovec – Križevci i da se spomenuta gradilišta moraju konzervirati. Podsjećam vas, tada sam sazivao konferencije za novinare i dizao buru te sam pozvao na potpisivanje peticije kako bi spriječili naum ministra Komadine. Istovremeno sam komunicirao s vodstvom Koprivnice i Bjelovara te s vodstvom naše i susjedne županije ne bi li se svi angažirali oko tog problema.
Kako je reagirala vlast u Koprivnici i Bjelovaru?
Svjedok ste toga da do potpisivanja peticije u ta dva grada nije došlo. Ostavili su nas da se sami izborimo za nastavak gradnje prometnice do Križevaca u čemu smo uspjeli pritiscima, razgovorima i brojnim sastancima s vodećim ljudima u Vladi.
Čime ste ih uvjerili da se prime posla na nastavku gradnje?
Prije svega tu je važnu ulogu odigrao ondašnji potpredsjednik Vlade Ratimir Čačić kojem sam rekao da je suludo zaustavljati tako važan projekt. Sjedili smo u Hotelu Antunović u Zagrebu kad sam ga uvjeravao da radovi moraju biti nastavljeni jer je trasa već otvorena. On je do tog trenutka baratao informacijom prema kojoj se na toj dionici nije napravilo ništa. Shvativši da je krivo informiran, donio je odluku da se radovi nastavljaju. Cesta do Križevaca izgrađena je do 2016. Njom se danas voze i ljudi iz Koprivnice i ostalih dijelova županije.
Do sada ste objašnjavali kako je tekao vaš angažman da bi se gradila prometnica do Križevaca. No što je sa vašim angažmanom da se gradnja nastavi dalje prema Koprivnici. To je ono što muči građane koji žive između Mađarske granice i grada u kojem ste bili gradonačelnik.
Sve ovo do sada ispričao sam kako bi se vidjelo da sam od samog početka bio izričit zagovaratelj gradnje brze ceste u punoj njenoj dionici. A sada dolazimo i do odgovora na vaše pitanje. Dakle, 2012. postajem saborski zastupnik i od tog trenutka obilazim razna ministarstva lobirajući za nastavak realizacije preostalog dijela projekta. Istovremeno pozivam naše lokalne političare da se aktivno uključe u tu priču. Smatrao sam da je zajednički pritisak na Markov trg važan preduvjet da bi nas vrh politike ozbiljno shvatio i djelovao u skladu s našim htjenjima. U to smo vrijeme imali četiri zastupnika u Saboru, tri iz redova vladajućih i jednog iz opozicije. Tražio sam od lokalnih političara da s nama četiri sjednu za isti stol i daju nam smjernice kako i u kojem pravcu da djelujemo. Znadete li koliko smo mi zastupnici imali sastanaka sa lokalnim političarima o temi brze ceste?! Jedan, samo jedan u te četiri godine.
Tko je sazvao taj sastanak?
Sazvao ga je župan otprilike 2017. na prijedlog nas zastupnika. To je bio jedini sastanak nakon kojeg se više nismo u tom sastavu nalazili. Ali moje djelovanje na zagovaranju projekta nije stalo. Podsjećam da je prilikom rasprave u Saboru 2019. godine kolega Lacković tražio da se poveća stavka za gradnju Podravskog ipsilona. Ja sam pak tom prilikom uočio da u programu Hrvatskih cesta nema ni spomena Koprivnice, samo su bili navedeni Križevci i Kloštar Vojakovački. Ponukan time, napisao sam amandman kojim se tražilo ponovno uvrštavanje u spomenuti dokument dionice Mađarska granica – Koprivnica – Kloštar Vojakovački – Križevci. Taj je amandman prihvaćen.
Ne sporimo vašu zaslugu, ali u programu HC-a za 2021. godinu ponovno nije bilo spomena na Koprivnicu.
To je istina, ali podsjećam da od 2020. više nisam saborski zastupnik. I ne samo to što ste spomenuli, nego i danas u spornom programu nema riječi Koprivnica. To nije više u dosegu mog djelovanja, ali jest u dosegu ljudi koji obnašaju vlast u lokalnoj politici i u Saboru. Meni je neshvatljivo da se olako prepušta brisanje središta županije iz programa HC-a jer nije netko, smatram, slučajno iz tako važnog dokumenta izbrisao riječi Koprivnica i Mađarska granica. Garantiram vam kako se to ne bi dogodilo u slučaju da sam ostao u Saboru. Sad vi meni kažite, jesam li ja protiv ceste do Koprivnice ili joj se protivim.
Kažete da Koprivnica i Mađarska granica nisu slučajno nestale iz programa Hrvatskih cesta. Iz kojeg se to onda razloga dogodilo?
Ne znam, niti više mogu igdje postaviti to pitanje. To je isključivo u ingerenciji lokalnih dužnosnika i saborskih zastupnika i to je pitanje za njih. Mene također zanima odgovor na to pitanje. Sad se ponovno donosi proračun, i na našim ljudima je da se izbore kako bi se Koprivnica vratila u program HC-a. Naglašavam, Bjelovar i Virovitica jesu, ali Koprivnica nije u tom dokumentu. Znači, nešto tu ne štima i za mene je to nedopustivo. Ne bih nikako volio da cesta dođe do Kloštra Vojakovačkog i da tu stane.
Znači prestali ste se baviti brzom cestom otkako niste u Saboru?
Nemam više utjecaja kakav sam imao kao saborski zastupnik. Ali, otkrit ću vam, ta je prometnica još uvijek u središtu mog interesa i barem jednom mjesečno zovem HC i raspitujem se u kojoj je fazi realizacija tog projekta.
Jedna od teorija govori da se gradnjom brze ceste do Kloštra, ustvari gradi križevačka obilaznica i da tu nije po srijedi nastavak gradnje brze ceste prema Mađarskoj granici. Kako to komentirate?
Ona će svakako biti obilaznica Križevaca. No činjenica jest da će i Koprivničanci njome obilaziti sadašnji prometni čep koji se stvara u mom gradu.
Spomenuli ste da veliku ulogu u lobiranju za nastavak gradnje brze ceste mogu i trebaju imati lokalni političari. Nije li upravo župan Koren taj koji bi se trebao više isprsiti po tom pitanju? Osim toga, njegova Mreža je u koaliciji s HDZ-om. Govori li sve to da ga u Zagrebu baš i ne uzimaju za ozbiljnog sugovornika?
Ja ću vam sada postaviti kontra pitanje na koje i sam ne znam odgovor. Koliko puta su gradonačelnici i načelnici tražili župana da se nađu i razgovaraju o toj temi i da dogovore strategiju kako bi zajedno prisilili ljude s Markova trga da se projekt brze ceste pomakne s mrtve točke.
Sad ću ja obrnuti pilu i vas pitati, koliko puta je Koren, kao čelni čovjek u Županiji, pozvao gradonačelnik i načelnike za isti stol. Istina jest da to nije županijski projekt, ali njegova realizacija odnosi se na prostor cijele županije i samim time trebao bi voditi više brige o njemu, nego što je to sada dojam javnosti.
Ha gledajte, koliko ja znam on je inicirao nekoliko sastanaka na koji su došli najviši dužnosnici HC-a pa i Ministarstva prometa i veza. On je očito imao neke sastanke. Ali ja vam kažem, grunt nije županov, grunt je gradonačelnikov.
Kojim su se argumentom koristili ljudi pri vlasti koji nisu bili ili nisu skloni nastavku gradnje brze ceste?
Uvijek isti, njihov argument je upitnost rentabilnosti te prometnice. Potom sam ih pitao, kolika je rentabilnost Slavonike i nekih prometnica u Dalmaciji.
Ali tim se argumentom koriste uvijek ljudi na vlasti, a oni su u ovom trenutku vaši politički partneri.
To je nevažno, važno je koliko su se lokalni političari sposobni nametnuti sa svojim zahtjevima vlasti.
Drugim riječima, ovdašnji lokalni političari su nesposobni?
To ste vi rekli, nisam ja.
Kazali ste da je rentabilnost ceste argument protivnika gradnje prometnice prema Koprivnici. Jeste li ikad ukazali na njen sigurnosni aspekt s obzirom na to da od Koprivnice do Križevaca nema niti jedne poštene pješačko-biciklističke staze i da na tom potezu djeca svakodnevno gledaju smrti u oči kad odlaze u školu?
Smatram da ne postoji čovjek koji se provezao po toj cesti, a da ne bi rekao to što sami zaključujete. Dakako, taj sigurnosni aspekt uvijek je spominjan od nas koji smo se zalagali i koji se zalažemo za nastavak gradnje prometnice te me stoga uopće ne zanima njena ekonomska isplativost. Tim više što nema u okolici prometnice koja je toliko opasna kao što je cesta između Koprivnice i Križevaca.
Kad smo već pri temi novca, prijašnjih godina, poglavito kad smo bili u recesiji, stalno se govorilo da nema sredstava, a i sada je novac kojeg traže izvođači radova zaustavio proces početka gradnje ceste do Kloštra. Bit ću zločest pa ću reći kako su nedavno tri tipa uspjela INA-i maznuti sredstva koja su dovoljna za gradnju brze ceste do Koprivnice, ne samo do Kloštra Vojakovačkog. Kako to komentirate?
Nema to veze jedno s drugim i vaše je pitanje pomalo pretenciozno. Tim više što se gotovo nikad nije spominjalo da nema novca za gradnju sporne prometnice.
Kako se vidite na budućoj političkoj sceni? Hoćete li se ponovno kandidirati za gradonačelnika Križevaca?
Ma ne, ali vjerojatno ću doći u napast da se kandidiram u neko predstavničko tijelo. Počeo sam svoj politički put 1993. u Županijskoj skupštini pa se možda poželim vratiti u te klupe. Pripadnik sam političke opcije koja na proteklim izborima nije izlazila na izbore radi nekakvog fair playa.
Automatski mi se nameće pitanje, jeste li zbog toga što niste izašli na izbore nagrađeni mjestom državnog tajnika u Ministarstvu obrane?
Nismo radili listu za Županijsku skupštinu iz sasvim drugog razloga koji ću sada prvi puta otkriti javnosti. A to je stoga što Hrvatska demokršćanska stranka pretendira na isto biračko tijelo kao i Mreža kojoj nismo željeli praviti štetu, odnosno nije nam bila namjera praviti nered među biračima.
Pa zašto onda dva kuma, mislim na vas i Korena, ne objedine HDS i Mrežu u jednu stranku?
To svi pitaju, ali Koren i ja nemamo istu metodologiju rada.
Za kraj, rekli ste da i sada kad niste u Saboru, barem jednom mjesečno kontaktirate HC ne bi li doznali što se događa s realizacijom projekta brze ceste. Koje zadnje informacije možete podijeliti s našim čitateljima, a tiču se gradnje prometnice od Križevaca prema Koprivnici?
Ovih dana sam obavio sličan razgovor. Reći ću samo da se nadam i da bih volio da sve to počne što prije ove godine te da se nastave predradnje i radnje za gradnju brze ceste od Kloštra Vojakovačkog prema Koprivnici i Mađarskoj granici.
