Nagrada Fran Galović za knjigu zavičajne (i/ili identitetske) tematike pripala je Miroslavu Kirinu za književno djelo Babanija. Kako je rekla članica prosudbenog povjerenstva književnica Julijana Matanović, Kirinu je izabran za ovogodišnjeg laureata 29. Galovićeve jeseni jednoglasnom odlukom povjerenstva u kojem su još sjedili Mario Kolar i Zlatko Krilić.
Obrazlažući zašto je Babanija proglašena najboljim književnim djelom, Mario Kolar je kazao da je riječ o mješavini poetskih i proznih zapisa, svojevrsnih pjesmo-priča.
– Knjiga današnjeg laureata je po pitanju ontološkog statusa zavičajnosti otišla nekoliko koraka dalje od slavnog prethodnika Frana Galovića, ali i cjelokupne tradicije hrvatske zavičajne književnosti – istaknuo je Kolar i dometnuo da je Kirinova Babanija ponudila moderan i po mnogo čemu originalan način tematiziranja zavičajnosti.
Sam autor je kazao da se svaki pisac rađa u zavičaju koji se postupno upoznaje.
– Uvijek mislimo da poznajemo svoj zavičaj, a kako odrastamo shvaćamo da ga sve manje razumijemo.Ponekad se stidimo zavičaja smatrajući da je riječ o nečemu što trebamo staviti iza sebe – rekao je Kirin tematiziravši pojam zavičajnosti pri dodijeli nagrade.
Dodao je da se zavičaj u Babaji ostvaruje u mnoštvo žanrova, kroz mnoštvo pitanja.
– Zavičaj sam jest pitanje. Stoga se ova knjiga ne može smatrati završenom. Ona jest jedna od mogućih verzija zavičaja, odnosno Babanije. Babanija je proces u trajnom nadopunjavanju – naglasio je Kirin.
Nagradu Fran Galović autoru je dodijelila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekavši da velika jezična raznolikost u našoj zemlji čini našu kulturu bogatom, vibrantnom i vrijednom.
Ona je tijekom dodijele nagrade posebno pozdravila konceptualnog umjetnika Vladu Marteka koji je svojim radom “Čitajte pjesme Galovića” iz 1979., a koji je tijekom ovogodišnjeg Festivala ponovno aktualiziran, zaslužan za to što se umjetnost ponovno našla na ulicama.
