Otvoreni obnovljeni rukavci Drave kod Donje Dubrave, Legrada i Gole

  • Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj i kolonijama riječnih ptica

Na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola završene su aktivnosti obnove rukavaca Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“.
Porastom vodostaja, obnovljeni rukavci su ponovno postali protočni. Otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, obnavljaju se
ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka.
– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Nakon radova obnove, koji su započeli krajem rujna 2023. godine, lijevoobalni rukavac kod Donje Dubrave bit će dug 1560 metara, a desnoobalni 1880 metara, objasnio je Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda.
Oba rukavca, koji su prije provođenja radova obnove bili zarasli i zamuljeni, će otvaranjem i puštanjem novog dotoka iz glavnog korita rijeke, osobito kod poplavnih voda, rasteretiti
pritisak na postojeće vodne građevine nizvodno, koje štite nasipe i obližnja naselja. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se, posebno obnovom lijevoobalnog rukavca u Donjoj Dubravi, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava.
Osim toga, u općini Gola, u blizini naselja Novačka, završeni su i radovi otvaranja prvih stotinjak metara postojećeg neprotočnog rukavca dugog oko 1300 metara.
– Staništa na Dravi uključuju i neka koja su među najugroženijima u Europi, na primjer poplavne šume, vlažni travnjaci, šljunčani sprudovi i pješčane obale, rukavci, strme obale, mrtvice, stajaći rukavci, napuštena korita i meandri. Uslijed raznih nepovoljnih utjecaja, a tu prednjače klimatske promjene, dolazi i do promjene hidroloških uvjeta što često uzrokuje degradaciju i nestajanje tih staništa, te su ona sve više ugrožena, a njihova površina smanjena, objasnila je Željka Kolar, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.
Osim pozitivnih učinaka na obranu od poplava i hidromorfologiju Drave, aktivnosti obnove rukavaca će značajno doprinijeti povećanju bioraznolikosti. Intenzivirat će se nova riječna staništa na obalama, a unutar samih rukavaca nastat će nova staništa za mriješćenje, hranjenje i odmor riba i vodozemaca. Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj. Od 70 zabilježenih vrsta, pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva: mladica, plotica, balonijev balavac, prugasti balavac i vretenar. Od 70  zabilježenih vrsta, čak 38 ih je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. Pozitivno će utjecati i na ptice koje se razmnožavaju na šljunčanim i pjeskovitim sprudovima i strmim obalama poput bregunice i vodomara.


Nakon nedavno otvorenog novog rukavca kod Gabajeve Grede te upravo završenih radova na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola do kraja ožujka će još biti obavljeni pripremni radovi za rukavac kod mosta Botovo, nakon čega slijedi pauza do rujna kako bi se spriječilo ometanje riječnih ptica, poput bregunica, žutih pčelarica i vodomara, tijekom sezone gniježđenja.
Tijekom tih mjeseci održavat će se intenzivne edukacijske aktivnosti. Osim obnove ekosustava rijeke Drave, edukacija o zaštiti prirode i Natura 2000 područjima u lokalnim zajednicama važan je dio DRAVA LIFE projekta kako bi se pojačala svijest o značaju prirodnih i očuvanih rijeka za čovjeka i živa bića koja ovise o njima te kako bi se spriječilo ljudsko ometanje ptica tijekom gniježđenja rekreacijskim aktivnostima, kao što su ribolov, veslanje i kupanje.

Izvor: DRAVA LIFE
Bregunica / Foto: Goran Šafarek
Pčelarice i vilin konjic / Foto: Goran Šafarek

Vezani članci

Najčitanije