O aktualnim nogometnim temama razgovarali smo na kraju godine s Robertom Markulinom, dopredsjednikom Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, predsjednikom Nogometnog saveza Koprivničko-križevačke županije i dopredsjednikom Nogometnog kluba Slaven Belupo.
Jeste li zadovoljni radom Nogometnog saveza Koprivničko-križevačke županije u 2018. godini? Što biste izdvojili kao najvažnija postignuća?
– Za početak moram naglasiti da je ovo povijesna godina za hrvatski nogomet. Hrvatska nogometna reprezentacija je postala doprvak svijeta, imamo najboljeg igrača svijeta Luku Modrića, imamo najboljeg trenera Europe Zlatka Dalića, mlada reprezentacija U-21 plasirala se na završnicu Europskog prvenstva. Ovo je godina kada je nogomet omogućio sreću i radost hrvatskim navijačima, građanima, potaknuo ponos i zajedništvo. Nogomet se još jednom pokazao kao uvjerljivo najbolji promotor naše države.
U tom kontekstu s ponosom moramo naglasiti da u okviru natjecanja u županijskim ligama imamo 60-ak registriranih klubova, da u županiji djeluju i lige mlađih uzrasnih kategorija i veterana, da imamo registrirana i dva ženska nogometna kluba te da je to baza i osnova od kuda potiču svi rezultati naših najboljih selekcija, naravno uključivši i sve druge županijske nogometne saveze. Nogomet i nogometna obitelj predstavljaju najbrojniji i najbolje organizirani sport. Svaki vikend odigrava se na desetke utakmica, puno mladih ljudi bavi se nogometom, promiče se zdrav način života, potiče se druženje na utakmicama, sklapaju se prijateljstva. I sve to u uvjetima kada država izdvaja svega jedan promil svog proračuna za sport i kad nema prave i dobre zakonske regulative za financiranje sporta ni vizije ulaganja u zdravlje naše djece.
Vezano uz Županijski nogometni savez treba naglasiti da smo tijekom ove godine uspjeli nabaviti informatičku opremu za klubove Treće županijske lige da se uključe u Comet sustav, nabavili smo lopte za sve klubove, a za klubove koji rade s mlađim uzrastima osigurane su dodatne lopte za mlade i dio opreme za trening. Županijski savez sudjelovao je i u odlukama HNS-a o sufinanciranju travnjaka na glavnom terenu u Koprivnici u visini od oko 5 milijuna kuna, kao i u sufinanciranju izgradnje terena u Đurđevcu u visini oko 1,2 milijuna kuna.
Kako komentirate veliku neizvjesnost u borbi za vrh u Prvoj i Drugoj županijskoj ligi?
– Borba za vrh u Prvoj i Drugoj županijskoj ligi posljedica je dobre organizacije i dobrog vođenja tih klubova, te kvalitete trenerskog i igračkog kadra u klubovima koji se bore za vrh liga. Natjecanja su kvalitetna i zanimljiva, jako dobro su posjećena od strane navijača i gledatelja i to je ono što nas sve veseli. Želja je naravno da sva natjecanja proteknu u fer i sportskoj borbi i da na kraju pobjednik jedne i druge lige bude najbolja ekipa, ekipa koja će u kontinuitetu pružati najbolje igre i naravno koju će i najviše pomaziti faktor sreće.
Izvršni odbor Saveza donio je odluku po kojoj klubovi Prve ŽNL više nisu obvezni imati jednu mladu momčad. Čime je bila motivirana ta odluka i kakvi su konkretni pokazatelji o radu s mladima u ovoj godini na županijskom području?
– Osim problema s brojem sudaca, najveći problem koji savez ima je svake godine sve manji broj djece koja se rađaju, a time i sve manji broj djece koja se bave nogometom. To nije samo problem nogometa nego i demografije. Izumiranje manjih mjesta i sredina jedan je od ključnih problema države. Napravljena je sveobuhvatna analiza broja učenika po svim školama u županiji, analiza po godištima i po broju djece. Na primjer, u dvije generacije pojedine osnovne škole imate ukupno 16 dječaka. A mjesta iz kojih djeca dolaze u tu školu imaju svako svoj klub, odnosno tri nogometna kluba.
Dakle, nema načina da se onda uvjetuje da sva tri kluba imaju ekipu u tim godištima. To je žalosna realnost. Zato je odlučeno da se klubovima ne postavljaju oni uvjeti koje više nije moguće ispuniti. No, istovremeno je donesena odluka da će se posebno stimulirati svi klubovi koji rade s mladima, pa imate situaciju da trenutno postoji više ekipa mlađih uzrasta nego prije te odluke. Osim toga, sad će svi klubovi koji rade s mlađim kategorijama dobiti dodatno nešto lopti i opreme za mlađe uzrasne kategorije. To je strategija kojom želimo ići.
Smatrate li da u pojedinim županijskim klubovima ima previše igrača iz drugih županija, kako se to često može čuti u razgovorima nogometnih djelatnika?
– Apsolutno smatram da to nije dobro u smislu jačanja ekipa radi što boljeg plasmana, jer se tu radi o amaterskom nogometu na nivou županijskih liga. Drugo je ako neki klub ima ambicije za plasman u viši rang natjecanja od županijskih liga. S druge strane, i to je posljedica demografije i smanjenja broja igrača i neke sredine su čak i primorane naći igrače kojih u svojem mjestu nema dovoljno.
Je li sezona Slavena Belupa upropaštena lošim jesenskim uvodom, ili smatrate da se ona još može ‘izvući?
– Slaven Belupo se ne nalazi u sjajnoj situaciji. Trenutno to je borba za odmak od devete pozicije koja nosi kvalifikacije za ostanak. Smatram da imamo bolju ekipu od trenutačnog plasmana i da su zadnje tri utakmice pod vodstvom trenera Sertića i Purića zalog za optimizam jer smo dobro izgledali i stvarali puno prilika.
Isto tako smatram da nije bilo realno očekivati borbu za Europu koja se najavljivala. Zatim su zaredali i loši rezultati, ali i ono što je još gore, loše smo izgledali na terenu i bili smo neopasni. A treneri ništa nisu suštinski mijenjali, iako se vidjelo da to kako je bilo nije bilo OK. Došlo je do promjene trenera, a želja mi je da naši domaći treneri Sertić i Purić ostvare i dobre rezultate i dobru igru i da ostanu kao dugoročnije rješenje na klupi Belupa.
Kakva je vaša vizija razvoja Slavena Belupa u sljedećih četiri-pet godina?
– Vremena su se promijenila. Dinamo je na 300 milijuna kuna proračuna, Hajduk na 90 milijuna kuna. Rijeka i Osijek dobili su privatne vlasnike, Rijeka je lani imala prihod 154 milijuna kuna. Osijek je blizu 90 milijuna, Lokomotiva je lani prijavila prihod od 47 milijuna kn. Svaki zagrebački nogometni prvoligaš razvrstan je u grupu vrhunskih sportova Grada Zagreba i godišnje dobije od Grada osam milijuna kuna plus plaćena sva putovanja i hotele, kao i sve plaće trenera mlađih uzrasta. Mislim da Slaven Belupo sad od Grada Koprivnice za školu dobiva oko 400.000 kuna, pa možete zaključiti kakve su nam startne pozicije u odnosu na druge klubove. Uz to, Koprivnica je jedan od sedam gradova u Hrvatskoj koji imaju prvoligaša. Proračun kluba je oko 20 milijuna kn. To su činjenice.
Iz svega navedenog došli smo u klubu do zaključka da proračunom ne možemo ni blizu konkurirati naprijed navedenim klubovima te smo odlučili da pokušamo odrediti drugačiju strategiju. Znači, ulagati u infrastrukturu i terene i što bolje uvjete za rad s mladima, raditi selekciju na sjevernoj regiji, dovoditi najtalentiranije mlade igrače iz susjednih županija te s našim vlastitim mladim igračima stvarati budućnost kluba. Da bismo to napravili neophodno je izgraditi zavidnu akademiju i kamp za mlade i stvoriti što bolje uvjete za rad i odgoj mladih igrača. A srećom, talentirane djece ima i dalje.
Rezultat prve ekipe trebao bi biti stabilan boravak u Prvoj HNL, a svake tri do četiri godine kad se posloži ekipa i pokušaj napada na europski plasman. No, za to treba dugotrajni financijski plan i plan rada, strpljenje i guranje investicija. I trebali bi se držati svi zajedno.
Često ste u javnim istupima spominjali izgradnju nogometnog kampa u Koprivnici. Kakva je trenutačna situacija po tom pitanju, hoće li to ostati tek nerealizirana želja ili se možda nešto može pokrenuti, i na koji način?
– Nogometni kamp u Koprivnici je trebao biti kamp NK Slaven Belupa, uz potporu Grada Koprivnice i sufinanciranje HNS-a. Kao što sam već naveo to je trebao biti kamp – akademija za mlađe uzrasne kategorije koja bi primarno selekcionirala mlade igrače iz pet županija sjeverne regije. U sklopu svog rada akademija bi trebala odgajati i školovati mlade nogometaše. Smatram da je to najbolji put i najbolja strategija za opstanak vrhunskog nogometa u Koprivnici.
Što se kampa tiče, osobno sam izlobirao u Zagrebu da su nam najodgovorniji ljudi HNS-a potpisali i poslali pismo namjere da će uložiti značajna sredstva u sufinanciranje izgradnje kampa, a radilo se o iznosu od oko milijun eura koliko je dobila i HNK Rijeka za izgradnju kampa na Rujevici.
No, nigdje to ne ide tako kako su pojedinci izjavljivali za medije, da vam prvo netko pošalje svoj novac, pa onda s tim novcem krenete u izgradnju. Prvo treba pokrenuti projekt, napraviti korake, pa onda ide sufinanciranje. Žalostan sam da se u Gradu i klubu u nešto više od protekle dvije godine nije pronašlo dovoljno vremena, volje i energije da se stvari pokrenu prema realizaciji te ideje. Ipak, vjerujem u to da će se ta ideja o izgradnji kampa u budućnosti i ostvariti – zaključio je Robert Markulin.
Bilo je ove jeseni dosta prigovora na račun sudaca, pa i incidenata u kojima ih se napadalo. Što je glavni problem kod sudaca i kako ga riješiti?
– Prvo moram naglasiti da se ovdje radi o amaterskom nogometu. Prema izvješću Povjerenika za natjecanje u županijskim ligama g. Ivana Bračka čiji bih rad posebno pohvalio, stoji da su natjecanja u županijskim ligama završila uspješno, da je razina igara pogotovo u Prvoj i Drugoj ŽNL bila na zavidnom nivou, da je Comet sustav uveden i u Treću županijsku ligu, da je posjećenost bila jako dobra.
Što se suđenja tiče, suci imaju svoj zbor sudaca i vodstvo koje vodi suce, kao i povjerenika za suđenje. Prema izvještaju koje je zaprimio izvršni odbor suđenje je u cjelini ocijenjeno kao dobro, s time da su se pojavili problemi na pojedinim utakmicama kad suđenje nije bilo dobro te se jedna od ekipa osjećala oštećenom. Ulazeći u analizu suđenja, naš županijski savez i sudačka organizacija suočeni su s problematikom suđenja kao i svi susjedni nogometni savezi. Ključan problem je premali broj sudaca, tako da Povjerenik za suđenje ulaže puno napora kako bi što bolje organizirao raspored suđenja. Ako znamo da za svaki vikend za odigravanje svih utakmica treba minimalno 60 sudaca, a da ukupno imamo 50 sudaca te da svaki vikend ima sedam-osam otkaza sudaca, onda se vidi da svaki vikend nedostaje 18 sudaca da bi pokrili sve utakmice. Dio problema se pokušao riješiti tako da se dio utakmica igra i subotom kako bi isti suci mogli suditi i u subotu i u nedjelju. Neke utakmice sudi samo jedan sudac.
Kontaktirali smo i susjedne nogometne saveze kako bi vidjeli da li možemo dovesti suce iz njihovih županija kada nam nedostaje sudaca, ali i oni imaju iste probleme kao i mi s nedostatkom sudaca. I iz toga svega se onda pojavi ključan problem, a to je da kada neki sudac loše sudi ili se loše ponaša ili jako pogriješi, da se isti zapravo sankcionira tako da se sljedeće kolo delegira na nižu ligu, a da ga se ne suspendira ili da se odredi da nekoliko utakmica ne sudi. I sad kad se to stavi u kontekst da kada igrač dobije kartone i biva kažnjen s nekoliko utakmica, a u pravilu je to reakcija na sudačke odluke, onda to svakako niti je fer niti pravedno.
O istome se stalno razgovara i traže se što bolja rješenja jer dovoljno dobrih rješenja i nema, pa je tako odlučeno da će se teže sudačke pogreške sankcionirati suspenzijom za sljedeće utakmice taman se doveli u situaciju da veći broj utakmica mora suditi jedan sudac. Apelirao bih na sve naše mlade nogometaše i na vodstva klubova da se pokušaju maksimalno suzdržavati i kod pogrešaka sudaca, iako to u žaru utakmice i nije lako. No, sudačke pogreške događaju se i u Ligi prvaka, a mislim da su sudačke pogreške oduzele hrvatskoj reprezentaciji šansu da bude i svjetski prvak.
Kakvu pomoć od Saveza klubovi mogu očekivati u sljedećoj godini?
– Savez ima proračun od oko 300.000 kn i nema puno prostora za pomoć. Pokušavamo osigurati ono što s tim proračunom možemo. Uspjeli smo ishoditi i dodatna financijska sredstva od HNS-a koja smo uložili u kupnju lopti i opreme za klubove. Nadamo se da ćemo i u idućoj godini moći barem nešto pomoći klubovima. Pravi spas za amaterski nogomet, kao i za sport u cjelini, bilo bi donošenje kvalitetnog Zakona o sportu koji bi kao prvo i ključno pitanje trebao riješiti financiranje amaterskog sporta. Bez toga nogomet i cjelokupno amaterski sport bit će i dalje plod rada i entuzijazma pojedinaca i daljnje borbe za opstojnost klubova.
Je li HNS najavio kakve konkretne mjere za pomoć amaterskom nogometu na tragu velikog uspjeha reprezentacije u Rusiji?
– HNS je u 2018. godini donirao sredstva u visini od oko 43 milijuna kuna. Osim doniranja za prvoligaške terene od oko 30 milijuna kuna, ostalo je donirano za amaterski sport i izgradnju infrastrukture diljem Hrvatske. S ulaganjima za našu županiju u izgradnju travnjaka u Koprivnici od oko pet milijuna kuna i izgradnju terena i stadiona u Đurđevcu u iznosu od oko 1,2 milijuna kuna naša županija dobila je jedan od ponajvećih iznosa ulaganja u Hrvatskoj. Stoga je sad za očekivati da će u sljedećih par godina prednost imati one županije koje su dobile puno manje.
