Ima nešto privlačno u tome da se bavite analiziranjem i predviđanjem HDZ-ovih političkih poteza. Ako ste realist, a nemate ni neke osobne političke interese, jako je teško pogriješiti u procjeni onoga što slijedi. Ne može tu biti nikakvih iznenađenja, jer je HDZ-ova politika kristalno jasna, čak i principijelna, ali na svoj cinični i nakaradni način. Uvijek, naime, kroz parlamentarni mehanizam usvajaju i provode jedino ono što odgovara Plenkovićevoj stranci i osigurava joj opstanak na vlasti, neovisno o tome kako će se to odražavati na hrvatsku sadašnjost i budućnost. Nema tu dogovora i kompromisa, osim ako se ukaže potreba smirivanja tenzija između interesno sukobljenih unutarstranačkih frakcija.
Tako se događa i u pogledu usvajanja novih izbornih jedinica. Mjesecima unazad dobro smo pretpostavili što će se događati nakon što je Ustavni sud donio odluku da se njihova veličina mora uravnotežiti, s obzirom na to da brojke iz popisa stanovništva govore kako je u posljednja tri izborna ciklusa grubo kršeno temeljno ustavno načelo o jednakoj ‘težini’ glasa svakog hrvatskog građanina. Prisjetite se, pogodili smo da će HDZ-ovo vodstvo prihvatiti početni model prekrajanja jedinica koju je, zacijelo na njihov poziv, napravio demograf Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar. U međuvremenu je napravljena i HDZ-ova radna skupina koja je ovih dana, odbacivši bilo kakav upliv oporbe i neovisne stručne javnosti, dovršila izradu tog modela.
Kako se i moglo pretpostaviti, HDZ-ovi su krojači, predvođeni Vladimirom Šeksom, koristili i najmanje mogućnosti koja bi u konačnici koristile vladajućima u osiguravanju saborskih mandata. Stranačke su škare u tom cilju nemilosrdno prekrajale županije, iako je intencija Ustavnog suda bila da se u postojeći teritorijalni ustroj zadire samo iznimno i u minimalnom opsegu. Plenkovićeva je ekipa to ignorirala, svjesna da ustavni suci ipak neće imati petlje odbaciti model po kojem će jedinice navodno odstupati po broju stanovnika samo do dva posto. Točnije rečeno, broj bi se stanovnika u pojedinim izbornim jedinicama kretao u rasponu od 329.000 do 334.000. Osnovni je zadatak novog prijedloga bio da ta razlika bude manja od pet posto, tako da će rezultat u formalnom smislu biti više nego uspješan. Hrvatska se i inače politički temelji na formama, dok se sadržajem nitko previše na zamara.
A ogromni je problem baš u sadržaju, dakle u novim opsezima izbornih jedinica. Bili smo, dakle, u pravu da će upravo Koprivnica i Podravina biti među najvećim žrtvama modela kojim bi se HDZ trebao okoristiti. Iz zemljovida objavljenih u pojedinim medijima, što se u pravilu pokazuje točnim, vidljivo je ono što je od spomenutog Pokosovog prijedloga bila ključna namjera: koprivnička i đurđevačka Podravina iz druge je prebačena u četvrtu izbornu jedinicu. Slikovitije rečeno, Podravina je u političkom smislu iz sjeverne Hrvatske prebačena u Slavoniju. Na taj će način, kako to pretpostavlja Šeksov tim, u kojem su, što je također indikativno, trojica Osječana, HDZ zadržati veliku dominaciju u četvrtoj jedinici.
Prerano je dati precizniju procjenu, ali iskustvo govori da bi barem polovica mandata u četvrtoj jedinici pripala vladajućima, dok bi se svi ostali borili za ostatak. Podravina bi vjerojatno izborila samo jedan oporbeni mandat, dok je potpuno neizvjesno koje bi mjesto na listi dobili podravski HDZ-ovci. U pitanju bi bila i izlaznost podravskog biračkog tijela, jer bi u predizbornoj kampanji dominirale slavonske teme. To bi moglo destimulirati podravske birače, što bi također išlo u prilog HDZ-ovoj listi. Nema nikakve dvojbi da usvajanje takvog zakonskog prijedloga mora naići na ozbiljno nezadovoljstvo Koprivničanaca i Đurđevčana, koje ne bi trebalo ostati samo na verbalnoj razini. Iako bi zbog odnosa snaga u Saboru imalo zakonsko pokriće, riječ je o grubom obliku političkog nasilja.
Križevački dio podravsko-prigorske županije ostao bi u drugoj izbornoj jedinici, kojoj bi, pak, iz treće jedinici bilo priključeno ludbreško i novomarofsko područje. Značajne bi promjene imao i grad Zagreb, ali ne na način kako se to tražila oporba, ali i neovisni stručnjaci. Umjesto da prevlada načelo o različitom broju zastupnika po jedinicama i da Zagreb bude cjelovit, što bi bilo poštenije rješenje, po novome će umjesto u četiri biti podijeljen u ‘samo’ tri jedinice. Zato će Karlovac i Sisak biti objedinjeni u istoj jedinici s Likom i dijelom Gorskog kotara, a bit će im u cjelini pridodani i otoci Krk, Rab, Pag i, čini se, Vir, čime se krnji cjelovitost Primorja i Zadarske županije.
Još bi se mogle nabrajati razne teritorijalne nelogičnosti, ali stvaranje izborne zbrke također je dio HDZ-ove predizborne strategije. Manja izlaznost više odgovara strankama koje imaju stabilno biračko tijelo, a tu se Plenkovićeva stranka pobrinula da proračunskim izdvajanjima i brižljivo biranim investicijama zadrži dosadašnju razinu lojalnosti pojedinih interesnih, socijalnih i regionalnih skupina.
Važna je i procjena, koja je također sve izglednija, da će se parlamentarni izbori održati već u proljeće iduće godine, što će se poklapati s dovršenjem nekih Vladinih infrastrukturnih projekata i financijskih transfera. HDZ-u je jako važno da ti izbori budu prije onih ljetnih za europarlament, gdje bi zbog kandidatura pojedinaca moglo biti svakovrsnih iznenađenja, samim tim i unutarstranačkih trzavica koje bi dovele do potencijalnog kvarenja raspoloženja za njima presudne parlamentarne izbore. Cijela ta izborna muljaža opet će sličiti onom starom i uvijek aktualnom filmu čiji je naslov – Prljavi igraju prljavo.