- Svatko od polaznika nižih razreda osnovne škole dobio i istraživački zadatak tijekom kojeg će u svojoj obiteljskoj zbirki pronaći stari recept za jelo, najstariju kuglicu za bor, zanimljive cipele ili torbu, fotografiju svoje bake s posebnom frizurom ili komad alata s kojim se moglo nešto izraditi.
Ove jeseni Muzej grada Koprivnice pokrenuo je novi program za mlade posjetitelje ‘Ropotarnica’ kojeg je osmislila pedagoginja Maša Zamljačanec. Ropotarnica je osmišljena kako bi se razvijala kulturna publika od samog početka obrazovanja, nižih razreda osnovne škole, a polaznici će naučiti što jest kulturna baština je i što može biti.
Ropotarnica nekad i danas
Ropotarnica je nekad bila prostorija u kući u koju se moglo odlagati izrabljene predmete. Oni su bili napravljeni da bi se čovjek njima dugo služio, a nakon toga, mogli su se koristiti njihovi dijelovi. Dovoljno je samo pogledati kako su nekada izgledali radio-aparati ili televizori, veliki predmeti koji su se mogli koristiti desetljećima, a u njima su bile iskoristive žice koje bi mogle služiti barem još toliko. Suvremeno doba promijenilo je izgled i namjenu stvari pa se danas pitamo čemu bi u naše vrijeme jedna takva prostorija mogla služiti.
Ona danas može biti prostor susreta i priča o tome kako nas je prošlost dovela do suvremenosti, o tome kako su se nekad vlastitim rukama proizvodili uporabni predmete svakodnevnog života i koliko je bilo bitno nešto što se danas podrazumijeva i možda nam se čini jednostavno. Naziv programa je simbolički, predstavlja ropotarnicu prošlosti, skup predmeta, vještina i običaja, ali uključuje i ‘pravu’ ropotarnicu – u ovom slučaju nije riječ o prostoriji, već o velikoj drvenoj škrinji koja je također obrtnički rad, a koristi se u ovom programu da bi posjetitelji otkrivali što se sve moglo naći na jednom takvom mjestu.
Nekoliko lokacija i sudionika
Ropotarnica se odvija na više lokacija – u Galeriji Mijo Kovačić, koprivničkim osnovnim školama i radnjama obrtnika koji su uključeni u program, a tijekom programa svako od njih postaje mjesto susreta posjetitelja s baštinom. Posrednici u učenju o baštini u ovom su programu kustosi i muzejski predmeti, ali još važnije – obrtnici. Tako su tijekom ove godine učenici osnovnih škola Braća Radić, Đuro Ester i Antun Nemčić Gostovinski s učiteljicama Narcisom Kolar, Petrom Štefanec Latin i Suzanom Hergotić mogli upoznati priče iz frizerskog obrta s Marijom Posavec, otkriti tajne zlatarstva s Matijom Gašparićem i učiti o tradicijskoj hrani s Jasminkom Nemec. Predmete iz fundusa Muzeja grada Koprivnice iz ropotarnice su izvadili i cvjećar Tihomir Košćak, švelja Renata Samoščanec, a Antun Erdec u minijaturi je prikazao kako se izrađuje namještaj od drveta. Nitko danas ne izlazi iz kuće bez cipela, a obrtnička obitelj Frankol je jedna od onih koja čuva tradiciju, ali i poštuje suvremeno te su polaznici programa imali priliku uz njih učiti o obućarstvu.
Svatko će zaviriti u svoju ropotarnicu
Manje grupe posjetitelja su u sklopu programa neke od obrtničkih radnji i posjetili, a u budućnosti će se povezivati još više jer je svatko od polaznika nižih razreda osnovne škole dobio i istraživački zadatak tijekom kojeg će u svojoj obiteljskoj zbirki pronaći stari recept za jelo, najstariju kuglicu za bor, zanimljive cipele ili torbu, fotografiju svoje bake s posebnom frizurom ili komad alata s kojim se moglo nešto izraditi. O tim će predmetima dodatno razgovarati s obrtnicima i kustosima, saznati sve što se može o njima i onda ih pripremiti za predstavljanje na izložbi u svom razredu, predvorju škole ili u muzeju. U sklopu programa izrađena je (digitalna) publikacija ‘Baština je važna – muzejska početnica za djecu’ namijenjena učenju o baštini, muzejima te predmetima i običajima koje je važno čuvati za budućnost.
Ropotarnica nije gotova iako je već puno napravljeno i naučeno, ovaj će program u budućnosti biti aktivan još i više, a prva prilika za susret šire publike s ovom ropotarnicom bit će već krajem siječnja 2024. godine u Noći muzeja.
Aktivnosti su financirane sredstvima Ministarstva kulture i medije Republike Hrvatske, a sve što je pripremljeno 2023. godine koristi će i ubuduće za učenje, istraživanje i predstavljanje baštine našeg kraja, učenje o svakodnevnom životu i razvijanje mlade publike i njihovog senzibiliteta za univerzalne vrijednosti i vještine koje su nas tijekom vremena dovele do načina na koji živimo danas.
