Spremna sam se na nišanu suočiti sa svojom prvom divljom životinjom

Slika o lovcima je iskrivljena, smatra naša lovkinja. Kada su ljudi suočeni sa štetama koju divljač uzrokuje u poljoprivredi ili prometu, tada se i na prekrasnu, plahu srnu ju je prouzročila gleda drugačijim očima


U Hrvatskoj se lovom bavi više od 60.000 ljudi. Udio žena u ovom hobiju je zanemariv jer na svakih 1000 lovaca dolazi po jedna lovkinja. Među mnogim kandidatima koji su prije mjesec dana završili obuku i pristupili polaganju lovačkog ispita našla se i jedna dama. Katarina Crnčić (31) iz Kloštra Vojakovačkog s ponosom može reći kako je postala jedna od tri žene u novoj generaciji lovaca pri Lovačkom društvu Srnjak Sveti Petar Čvrstec.
Korijene ove priče valja potražiti obitelji. Katarinin tetak strastveni je lovac, kao i još poneki ljudi u njenoj obitelji, no nitko od njih zapravo nije inicijator njezine odluke da se okuša u ovom hobiju. Glavni i odgovorni ‘krivac’ je Milan Vitanović (88), djed njenog supruga, ujedno i najstariji županijski lovac.

Pušku je naslijedila od suprugovog djeca, najstarijeg županijskog lovca / FOTO IVAN BRKIĆ

Nasljednica

– Njegov cijeli život vrti se oko lova. Kako je stariji, bolesniji i teže hoda, u lov više ne može često. Želja mu je bila da njegovu pušku i opremu naslijede njegovi unuci koji, nažalost, nemaju ni malo afiniteta za lovom – pojašnjava nam Katarina svoju odluku o postanku lovkinjom.
Prilikom jednog posjeta liječniku u Zagreb, djed Milan se Katarini žalio kako ga nitko ne želi naslijediti i kako mu to teško pada, posebice što će njegovo oružje nakon njegove smrti preći u ruke policije, a potom tko zna kamo i kome.
– Tada sam pomislila: ‘Pa dedo je već 60 godina u lovu, voli taj sport, stalo mu je da nekome svome preda svoje naslijeđe. Možda bih baš ja mogla biti njegov nasljednik i učiniti ga sretnim.’ Tog sam trenutka odlučila da ću položiti lovački – priča nam ova nadasve posebna lovkinja
Nakon toga je uzela stvar u svoje ruke i krenula s istraživanjem i učenjem lovačkog svijeta. Prijavila se na ispit i svakodnevno pozorno upijala predavanja.

Smatra da žena nije ništa lošija od muškarca u lovu / FOTO IVAN BRKIĆ

– Djed je u međuvremenu završio na operaciji i cijelo vrijeme bio u brizi hoće li on stići doći kući da mi sve objasni. Naravno da je stigao i s velikim veseljem s njime sam prošla sve nedoumice oko lovačkog ispita – ističe novopečena lovkinja koja je prije samo dva tjedna dobila svoju zasluženu diplomu. Uspješno je položila pismeni ispit kao i praktični dio na streljani u Botovu nedaleko Koprivnice. Kaže kako je pucanjem na metu i na glinene golubove samu sebe iznenadila, posebice jer je bila bolja od većine muškaraca, ali i zato što je tada prvi puta držala pušku u rukama.
Iako se s ulaskom u lovački svijet našla okružena muškarcima, nije se suočila s diskriminacijom. Štoviše, kaže nam da je naišla je na širom otvorena vrata, prijateljske savjete i potporu.
– U mojim shvaćanjima i razmišljanjima nikad nije postojala granica koja bi razdvajala muškarce i žene u smislu mogućnosti pa mislim da mi je taj stav pomogao da dokažem kako sam sposobna jednako kao i svaki muškarac koji se bavi lovstvom, otkriva nam Katarina.


Katarina Crnčić (31) / FOTO IVAN BRKIĆ

Skupi sport

Kada se zbroje izdavanja za tečaj i polaganje ispita, dozvole za oružje, kupnja oružja i streljiva, nabavka lovačkih odora i popratne opreme, skupi se poprilična svota novca koju je potrebno uložiti u bavljenje lovom. Ali, kad te vodi ljubav i žarka želja da postigneš zacrtani cilj, novac ne bi smio biti prepreka, ističe.
Budući da još nije ustrijelila divlju životinju, o osjećajima koji se pri tome javljaju Katarina ne može govoriti.
– Kad ne bih bila spremna na to, nikad ne bih ni krenula u ovom smjeru. Mislim da sam dovoljno hrabra da se suočim s tim trenutkom. Jedva čekam da ishodim dozvolu za nošenje oružja pa da konačno krenem u lov – govori nam.
Naglašava da je slika kojom se lovci prikazuju kao ubojice životinja iskrivljena jer se ne smije zaboraviti činjenica da su lovci u velikoj mjeri uključeni u brigu oko divljači i očuvanje prirode. Osim toga, kaže, kada su ljudi suočeni sa štetama koju divljač može uzrokovati u poljoprivredi ili prometu, tada se i na prekrasnu, plahu srnu koja uzrokuje tu štetu, gleda drugačijim očima.
Susreti lovaca koji su pred njom posebno ju raduju. Grupni lov na našem području započinje u jesen, a Katarini će ovo biti prva lovna sezona u kojoj će moći ponosno lovištima koračati s puškom o ramenu.

S puškom na ramenu jedva čeka svoj prvi lovačkih / FOTO IVAN BRKIĆ
Jedva čeka svoju prvu lovnu sezonu / FOTO IVAN BRKIĆ

Vezani članci

Najčitanije