Što je povoljnije za umirovljenike? Povećanje mirovina 10,5% (100 kn + 6%) ili jednokratni dodatak u više navrata?

Hrvatski mirovinski sustav sve se više pretvara u sustav socijalne pomoći. U turbulentnom vremenu u kojem živimo (pandemija covida, agresija Rusije na Ukrajinu, rekordna inflacija, skupi energenti) već dvije, tri godine umirovljenici sve teže žive, bolje reći jedva preživljavaju. Prosječna hrvatska mirovina danas iznosi 388 euro, a prosječna neto plaća 1.046 eura, što daje udio mirovine u plaći 37,11%. To je najniži udio u svim članicama EU, ali i u svim republikama bivše SFRJ, iako je 2016. u Izbornom programu HDZ-a pisalo da im je cilj da udio s tadašnjih 40% krene prema 60%. Hrvatski ukupni rashodi za mirovine su u 2021. iznosili 43,5 milijardi kuna, što je udio 10,2% u hrvatskom BDP-u i među najnižim u članicama EU (Italija, Grčka, Francuska, Austrija, Portugal imaju udio od 14-16%). Dakle, postoji ogroman prostor za povećanje mirovina u Hrvatskoj, posebno zbog raznih nepravdi u mirovinskom sustavu RH. Činjenica je, da svaka mirovinska reforma ili izmjena zakona, posebno Zakona o mirovinskom osiguranju donose nove nepravde ili čak diskriminacijski učinak na pojedine skupine ili generacije umirovljenika: razlika ‘stari/novi’ umirovljenici, dodatak majkama za rođeno dijete, doživotna penalizacija prijevremenih mirovina po raznim postotcima, penalizacija korisnika starosne mirovine prema uvjetu 60/41…
Uz sve ove nepravde najveća rezerva i barem 20 milijardi kuna leži u sivoj ekonomiji zbog prijava na minimalac, zbog neuplaćenih poreza i doprinosa i varanja države i budućih umirovljenika, jer manja plaća znači i manju mirovinu, pa nam zbog toga svaki četvrti umirovljenik završava u najnižoj mirovini koja u prosjeku iznosi samo 260 eura!


1. Dodatak ‘100 kn + 6%’ iz 1998. za ‘stare’ umirovljenike – ovaj dodatak je dio paketa vraćanja duga, odnosno obeštećenja umirovljenicima zbog nezakonitog usklađivanja mirovina u razdoblju 1993.-1998. godine. Tu je važno napomenuti da je zbog toga razina mirovina 31.12.1998. bila značajno niža (pokradena)! Odlukom Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine država je tzv. starim umirovljenicima od 2006. do 2013. godine isplatila 10,2 milijarde kuna. Dodatak ‘100 kn + 6%’ se od 1998. do 2004. godine isplaćivao kao poseban dodatak uz mirovinu, da bi od 1. travnja 2004. postao sastavni dio mirovine. S obzirom na to da je omjer osiguranika i umirovljenika od 3:1 u 1990. godini zbog privatizacije na hrvatski način (čitaj: pljačke) taj omjer se prepolovio na 1,5:1. Zbog toga je država krenula u mirovinsku reformu: povećala je dob umirovljenja, povećala je obračunsko razdoblje na cijeli radni vijek, uvela je trostruku veću penalizaciju prijevremenih mirovina (s 6,65 na 18%), smanjila uvjete za invalidske mirovine i kao ‘biser’ reforme, pogrešno izračunala prvu aktualnu vrijednost mirovine (AVM) od 35,16 kuna. Povjerenstvo za izračun prve AVM je pojasnilo da je izračun nove AVM pokazao, da jedna te ista mirovina izračunata po starom (ZOMIO) i novom zakonu (ZOMO) daje ISTU mirovinu. Kad je HZMO na moj zahtjev, kao člana Upravnog vijeća, 2004. godine izradio komparaciju prosječnih mirovina po starom i novom zakonu, razlika u mirovinama dviju generacija umirovljenika je iznosila 35%. Osnovni problem bio je što Povjerenstvo u izračun prve AVM nije uzeo i taj dodatak ‘100 kn + 6%’, već samo dostignutu razinu mirovine 31.12.1998., što je bila pokradena razina. Zbog povećanog obračunskog razdoblja s 10 godina na cijeli radni vijek HSU, MUH i SUH izborili su 2007. dodatak od 4-27% i tako smanjili međusobnu razliku u mirovinama ‘novih’ umirovljenika, a posredno smanjili i razliku prema ‘starima’ na sadašnjih 17%. Zbog toga već godinama tražimo povećanje AVM za ‘100 kn + 6%’, što je prema izračunu HZMO-a na Nacionalnom vijeću pretvoreno u 10,5%, kako korisnici mirovina po međunarodnim ugovorima ne bi dobili povećanje od 17%.

Prema Statističkim informacijama HZMO-a za siječanj 2023. bez mirovina prema međunarodnim ugovorima, mirovinu do 260 eura ima oko 177.000, a u rasponu 260 – 610 ima oko 600.000 naših umirovljenika. Sada se postavlja pitanje: što je povoljnije za sve korisnike jednokratnih dodataka, kao i za sve umirovljenike? Pod pretpostavkom tri dodatka godišnje, kao što je bilo u 2022. godini, tablica pokazuje da je korisnicima mirovina do 260 eura (za 177.722 umirovljenika) povoljniji jednokratni dodatak tri puta godišnje, a svima ostalima značajno povoljnije je povećanje mirovina od 10,5%! Dakle, država bi u ovom scenariju mjera za umirovljenike trebala rješavati samo problem mirovina do 260 eura, osim ako ne bi bilo više od tri dodatka godišnje!

Vezani članci

Najčitanije