Što je umirovljenicima Plenković ‘isporučio’ u šest godina njegove vladavine

Prošlotjedna sjednica Hrvatskog sabora još jednom je pokazala odnos snaga vlasti i opozicije, jer nije uspio opoziv premijera Plenkovića. Oporba je do kasno u noć nabrajala sve grijehe, sve smijenjene ministre, sve afere i koruptivne radnje, slab prijem premijerovih radara, sve SMS-ove dužnosnika HDZ-a, u kojima se spominju i inicijali ‘AP’. Ništa to nije pomoglo, jer rezultat glasovanja je bio: 77 protiv, 56 za opoziv, a njih 17 iz opozicije čak nije ni došlo na sjednicu.

Aktualni premijer iskoristio je besplatnu saborsku govornicu, ne da odgovara na provokativna pitanja, već da svojim političkim protivnicima prezentira sve što je u 2022. godini ‘isporučio’ građanima Hrvatske: ‘Izgradili smo Pelješki most, ušli smo u Schengen i eurozonu, pomogli smo građanima da prevladaju energetsku krizu, u šest godina povećali smo mirovine za 30 posto, povećali minimalnu plaću…!’ Samo nije pojasnio građanima, posebno umirovljenicima, kako da se Hrvatska odlijepi s dna Europske unije na kojem smo se čvrsto usidrili.

Nakon susreta na Bregani ushićena predsjednica Europske komisije je u intervjuu za Hinu rekla: ‘Hrvatska može biti ponosna na ulazak u eurozonu i schengensko područje. Hrvatska bi mogla postati europsko čvorište energije iz obnovljivih izvora, ali je korumpirana, klijentelistička, stranačka država, a sve to je krucijalna zapreka boljem životu građana Hrvatske, ali ta vrsta političke retorike mene ne zanima!’. Sjajno, Ursula!

Kad se premijer pohvali s povećanjem mirovina od 30 posto mene posebno štrecne oko srca. Moj srčani tlak je posebno alergičan na pojam ‘povećanja’. Nikako da mu suradnici pojasne da je usklađivanje mirovine ZAKONSKA obveza iz Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne nekakvo povećanje iza kojeg stoji odluka Vlade. Nakon svih tih postignuća iz Izbornog programa HDZ-a iz 2016. godine, izvadio sam dva odlomka da građani, posebno umirovljenici, vide rubriku OBEĆANJE/REALIZACIJA.

Citiram: ‘Mirovinski sustav u Hrvatskoj dugoročno je društveno neodrživ te zahtijeva žurnu reformu kako bi se osigurale primjerene mirovine u budućnosti uz osiguranje fiskalne održivosti. Stoga ćemo provesti izmjene u mirovinskom sustavu i pružiti primjerenu institucionalnu i vaninstitucionalnu skrb za naše starije građane, kako bismo im osigurali dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60 posto prosječne plaće kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život.’

Priložena tablica daje pravu sliku realiziranog obećanja nakon dolaska na vlast ‘AP-a’ nakon parlamentarnih izbora 11. rujna 2016. godine. Glavni cilj bio je postupno povećanje udjela mirovina u prosječnoj plaći prema razini od 60 posto. U tom trenutku krajem rujna 2016. prosječna mirovina iznosila je 2.251 kuna, prosječna neto plaća 5.624 kune, što daje udjel mirovine u plaći 40,02 posto.

Je li udio krenuo prema 60 posto? Kajgod, sada na kraju 2022. godine udio iznosi 36,41 posto! U šest godina plaće su porasle za 40 posto, a mirovine 27,5 posto! Taj udio mirovina u plaći ne samo da je na dnu od svih članica EU, već je i na dnu svih republika bivše nam SFRJ! Zbog čega su hrvatske mirovine tako sramotno niske? Mirovinska reforma od 1.1.1999. napravila je ogromnu štetu ‘novim’ umirovljenicima, što se vidi iz razlike u mirovinama dviju generacija umirovljenika: krajem 2022. prosječna mirovina ‘starih’ umirovljenika (do 1998.) iznosi 3.247 kuna, a 921.460 ‘novih’ umirovljenika (od 1999.) samo 2.784 kune. Razlika iznosi 463 kune ili 16,63 posto! Prema izvješću HZMO-a za 2021. godinu, koje se još uvijek krčka na dnevnom redu Sabora, pod točkom 176. ukupan rashod mirovina i mirovinskih rashoda u 2021. godini iznosio je 43,5 milijardi kuna, što je 10,08 posto udjela u BDP-u.

Koliko je to niski udio najbolje pokazuju udjeli pojedinih članica EU: Poljska 11,3 posto, Grčka 12,1, Portugal 12,7. Francuska 13,3, Austrija 13,9. Italija 14,7… Hrvatska je dosad imala najveći udio mirovina (11,48 posto) u BDP-u 2001. godine kad je Račanova Vlada povećala mirovine za 0,5-20 posto. Ovaj niski udio mirovina u BDP-u pokazuje da ima prostora i mogućnosti, da se ‘usliše vapaji’ HSU-a, Matice i Sindikata umirovljenika za stvarnim povećanjem mirovina od 10,5 posto, što je analogno dodatku ‘100 kn + 6%’, što bi godišnje stajalo 3,2 milijarde kuna (424 milijuna eura), a udio mirovina u BDP-e bi se povećao na 10,82 posto! Nažalost, dosad ni moja dva zahtjeva Ustavnom sudu i jedan Sudu u Strasbourgu nisu donijela rezultata. No, nećemo od toga odustati, nećemo baciti ‘koplje u trnje’, jer smo uvjereni da je prva AVM od 35,16 kuna bila pogrešna konstrukcija vrha HZMO-a i Vlade RH. Ukupna šteta ‘novih’ umirovljenika zbog cijele mirovinske reforme u razdoblju 1999.-2022. iznosi 66,6 milijardi kuna, a od tog se iznosa na dodatak ‘100 kn + 6%’ odnosi 34,7 milijardi kuna!

A nismo zaboravili na još jedno krucijalno obećanje ‘AP-a’ iz 2016. godine: ‘Sredstvima iz Europskog socijalnog fonda izgradit ćemo 20 domova za starije i nemoćne s 2.000 smještajnih jedinica u državnom i privatnom sektoru i modernizirati postojeće, kako bi svi umirovljenici, koji to žele, imali mogućnost smještaja, neovisno o njihovom imovnom stanju’. Naravno, nisu izgradili niti jedan dom, ali ipak u izborima 2024. računaju na senilnost umirovljenika!

• prosječna neto plaća 31.12.2022. = 7.881 kn, a u rujnu 2016. godine 5.624 kn