Ponekad se zbog neprikladno odabranih knjiga u lektiri, arhaičnih izraza ili nezanimljive tematike mnogima knjige zamjere još od najmlađe dobi. Ako želite rasti, usvajati nove vještine, upotpuniti svoj rječnik novim izrazima ili povremeno pobjeći od stvarnog svijeta i uroniti u svijet mašte, sve što vam treba je upravo knjiga.
Preporuka svih knjižničara i ljubitelja čitanja je upravo ta da zaboravite na loše iskustvo s lektirnim djelom kojeg niste u potpunosti razumjeli i dajte knjizi novu šansu jer svaka pročitana knjiga vodi vas korak naprijed ka znanju, maštanju i opuštanju.
Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ Koprivnica dugi niz godina postiže odlične rezultate u broju čitatelja i posuđenih knjiga, a što se i koliko čitalo prošle godine doznali smo od Petra Lukačića, višeg knjižničara i voditelja Odjela za odrasle u koprivničkoj knjižnici koji nam je kazao kako trenutno knjižnica ima 5029 čitatelja te 1969 čitatelja bibliobusa. U 2021. godini građani su posudili čak 140.758 knjiga što bi u prosjeku bilo oko 554 knjiga dnevno.
Posjetitelji koprivničke knjižnice su tako najviše čitali svjetsku književnost, a nešto manje hrvatsku.
Ukupno je bilo čak 20 najčitanijih djela stranih autora, a to su Čovjek zvan Ove (Fredrik Backman), Priča o jednoj obitelji (Rosa Ventrella), Ne vjeruj svojim očima (Sarah Pinborough), Šaputanja u noći (Judith McNaught), Kao stranci (Lisa Kleypa), Nijema pacijentica (Alex Michaelides), A onda je nestala (Lisa Jewell), Moja Aljaska (Kristin Hannah), Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao (Fredrik Backman), Smrtonosne tajne (Robert Bryndza), Mač na ruži (Brenda Joyce), Molim te, pazi na mamu (Kyung-sook Shin), Posljednji dah (Robert Bryndza), Izgubljeno cvijeće Alice Hart (Holly Ringland), Slučajan susret (Jill Mansel), Djevojka koju je poznavao (Tracey Garvis-Graves), Stranci (Chris Pavone), Sve njezine tajne (Michael Robotham), Dok nas smrt ne rastavi (JoAnn Chaney) i Možda ovaj put… (Jill Mansell).
Kada govorio o hrvatskim piscima, najviše se čitao Vošicki: roman o nama kakvi smo bili (Marko Gregur), Ciganin, ali najljepši (Kristian Novak), Mogla bi se zvati Leda (Marko Gregur), Sinovi, kćeri (Ivana Bodrožić), Putujuće kazalište (Zoran Ferić), Danci i stranci (Kristina Wolsperger Danilovski), Kužni pil (Pavao Pavličić), Črna mati zemla (Kristian Novak), Divlje guske: roman (Julijana Adamović) te Devet života gospođe Adele: proljeće u Zagrebu 2020 (Nada Gašić).
Što se tiče Dječjeg odjela, Petar nam je kazao kako su naposuđivaniji naslovi bili Gregov dnevnik: konike Grega Heffleya i nastavci (Jeff Kinney) i Serijal Grozni Grga (Francesca Simon).
Naravno, dosta se čitala i književnost za djecu predškolske dobi i početnike u čitanju pa su tako serijal knjiga o Maši (Sanja Pilić) i serijal slikovnica o vuku (Orianne Lallemand) bili prvi na ljestvici onih malo mlađih.
Serijal logopedskih slikovnica Pino uči prve riječi i nastavci (Marta Galewska-Kustra) i serijal slikovnica o likovima Pip i Popi (Alex Scheffler) definitivno su kaže Petar, bili najčitaniji kod najmlađih članova naše knjižnice.
Nikako ne smijemo zaboraviti i na književnost za mlade jer tamo vode dvije knjige i to serijal Harry Potter (J.K. Rowling) i serijal anime/manga Bilježnica smrti te crtež Takeshi Obata, priča Tsugumi Ohba.
U rukama naših čitatelja svakako bi se trebao naći knjiga Vošicki autora Marka Gregura jer je knjiga kaže Petar, opsežna, a opet sažeta, a u njoj ima doživljaja za mnoge živote. Romansirana je biografija i prati život tog češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode.
Svakog će čitatelja bez daha ostaviti i knjiga Okruženi idiotima autora Thomasa Eriksona jer će vam navedena knjiga otkriti s kojim se osobama slažete, a s kojima ne, ali će vam i opisati zašto je to tako.
Preporuka je i da se pročita i humoristični roman Čovjek zvan Ove autora Fredrika Backmana, a za mlađe naraštaje svakako su zgodni kompleti Gregovi dnevnici autora Jeffa Kinneya i Pino uči prve riječi (Marta Galewska-Kustra).
U razgovoru Petar nam je kazao kako je knjiga definitivno nezamjenjiva i kako ju nikako ne bi trebalo zamijeniti digitalnim medijima.
– Istraživanja pokazuju da ljudi ne čitaju manje, ali čitaju drugačije nego prije, odnosno manje čitaju knjige, više čitaju digitalne medije, vijesti i razne sadržaje na društvenim mrežama. Moja je preporuka da se svakako pročita knjiga slovenskog autora Mihe Kovača Čitam da se pročitam jer Kovač u svojoj knjizi nudi deset razloga za čitanje koji dokazuju da čitanje knjiga ima brojne pozitivne učinke. Čitanjem knjiga širimo i produbljujemo rječnik, izoštravamo sposobnost mišljenja na svim područjima, jačamo sposobnost razumijevanja i vježbamo empatiju. Sve su to temelji za razmišljanje vlastitom glavom, a na kraju krajeva, i za uspjeh i sreću – naglasio je Petar.
Spomenimo i kako naša knjižnica kroz godinu provodi razne projekte i aktivnosti pa nam je Petar otkrio i na koje su izuzetno ponosni.
– Ovogodišnja Olimpijada čitanja koja se provodila od 18. lipnja do 31. kolovoza za nas je bila ogroman uspjeh jer se prijavilo ukupno 215 učenika, od kojih je aktivno sudjelovalo njih 204, a podjednako su sudjelovali i djevojčice i dječaci. U nešto više od dva mjeseca sudionici su pročitali ukupno 2447 knjiga, najviše od kada se program provodi, 12 knjiga u prosjeku po sudioniku – kazao je Petar te dodao kako projekt, odnosno nova aplikacija na mobitelima Mitska bića – digitalna priča im je novitet koji je izuzetno dobro prolazio kod mlađih.
Riječ je o edukativnoj, animiranoj i interaktivnoj slikovnica za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Aplikacija sadrži osam uzbudljivih epizoda u kojima se pojavljuju stvorenja i likovi iz narodnih predaja, mitova i legendi vezanih uz rijeku Dravu, podravski i prigorski zavičaj.
Isto tako, važno je i naglasiti kako je prošle godine Knjižnica ušla u uži izbor za međunarodnu nagradu za knjižnicu godine u 2021. godini prema izboru London Book Faira (Londonskog sajma knjiga) te je organizirala online stručni skup nacionalnog karaktera s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti covid-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive.
– Ovim stručnim skupom koprivnička knjižnica obilježila je 15-godišnjicu kontinuiranog pružanja usluge za slijepe i slabovidne osobe i ostale osobe s teškoćama čitanja u lokalnoj zajednici, posebice za djecu s disleksijom, intelektualnim teškoćama, depriviranu romsku djecu i djecu u ruralnim područjima – naglasio je Petar.
