- Glasov intervju: Vesna Kuterovac, predstojnica Zavoda za zapošljavanje naše županije
Kako je izgledalo tržište rada prije deset godina, a kako ono izgleda danas u smislu broja nezaposlenih?
Krajem 2013. godine na području Koprivničko-križevačke županije bilo je registrirano 9.428 nezaposlenih osoba, a krajem rujna 2023. godine su bile registrirane 1.802 nezaposlene osobe, što je manje za 7.626 osoba ili 80,9 posto. Možemo konstatirati da se je broj nezaposlenih osoba u zadnjih 10 godina smanjio za više od četiri puta.
Kad je počeo nagli pad broja nezaposlenih? Možete li reći što je utjecalo na njega?
Nagli pad broja nezaposlenih osoba je krenuo od 2014. godine, kada se broj nezaposlenih osoba smanjio za 23 posto te se nastavio sve do 2019. godine, a najveći pad je zabilježen 2018. godine i iznosio je 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na pad je najviše utjecao izlazak Republike Hrvatske iz svjetske gospodarske krize i oporavak tržišta rada koji je vidljiv kroz povećanje broja traženih radnika na području Koprivničko-križevačke županije te ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju čime su se našim građanima otvorile nove mogućnosti rada i zapošljavanja u državama članicama Europske unije kao što su Njemačka, Austrija, Irska.
Jesmo li danas postali izbirljiviji kad nam se nudi posao, nego što je to bio slučaj prije 10-ak godina ili manje?
Tržište rada se u zadnjih desetak godina značajno promijenilo. Sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je tražiteljima zaposlenja puno veće mogućnosti, budući da se tržište rada značajno proširilo. Danas slobodnih radnih mjesta ima više nego raspoložive radne snage, stoga današnji tražitelji zaposlenja mogu birati koji će posao prihvatiti.
Jesu li krize, počevši s koronom, utjecale, ako jesu kako, na evidenciju broja nezaposlenih?
Kriza uzrokovana korona virusom imala je ulogu u povećanju nezaposlenih osoba u 2020. godini pa je tako krajem 2020. godine došlo do povećanja broja nezaposlenih osoba za 19,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine. Zbog ograničavanja rada u pojedinom djelatnostima smanjio se i broj prijavljenih potreba za radnicima u odnosu na 2019. godinu.
Kako bi se radnicima osigurala i očuvala radna mjesta, HZZ je uveo novu mjeru: Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim korona virusom. Da nije bilo ove mjere broj nezaposlenih osoba bio bi i veći.
U 2020. godini je Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim korona virusom koristilo 2.446 poslovnih subjekata za 11.228 zaposlenih radnika te je isplaćeno 89.845.643 kuna.
Tijekom 2021. godine bilo je zaprimljeno 1.714 zahtjeva za Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim virusom, od čega je pozitivno riješeno njih 1.554 i obuhvaćeno ukupno 4.540 zaposlenih osoba te isplaćeno ukupno 27.685.510 kuna.
U Hrvatskoj se događa, uvjetno rečeno, svojevrsni paradoks. Istovremeno izvozimo i uvozimo radnu snagu. Imate li bar približan podatak koliko je ljudi u ovoj i prošloj godini otišlo s područja naše županije zarađivati plaću izvan domovine?
Podaci o zapošljavanju u inozemstvu su dobiveni isključivo od strane nezaposlenih osoba evidentiranih u evidenciji HZZ-a te nisu potpuni s obzirom na to da se neke osobe ne jave Zavodu kada se zaposle u inozemstvu.
Tijekom prošle godine je iz evidencije našeg Područnog ureda Križevci u inozemstvu je posao našlo 79 osoba, što je za 11 osoba ili 16,2 posto više nego u 2021. godini. Najviše ih je otišlo u Austriju 28, Njemačku 27, na Bahame i u Nizozemsku po pet te u Sloveniji četiri osobe. Prema spolu, zaposlena su 43 muškarca i 36 žena.
Tijekom devet mjeseci 2023. godine iz naše evidencije koja se odnosi na Koprivničko-križevačku županiju brisano je 48 osoba koje su našle zaposlenje u inozemstvu. To je 31 osoba manje nego u 2022. godini. U spomenutom razdoblju u Njemačkoj je posao našlo 18, Austriji 17, Švicarskoj četiri te u Nizozemskoj tri osobe. Prema spolu, zaposleno je 30 muškaraca i 18 žena.
Koprivničko-križevačka županija druga je po redu od županija s najmanjim brojem nezaposlenih u rujnu 2023. godine
Kako stojimo po broju nezaposlenih u odnosu na druge županije u Hrvatskoj?
Koprivničko-križevačka županija druga je po redu od županija s najmanjim brojem nezaposlenih u rujnu 2023. godine s udjelom od 1,7 posto u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj. Manji broj nezaposlenih osoba od KKŽ bilježi samo Ličko-senjska županija, 1.149 nezaposlenih osoba. Iza naše županije slijed Krapinsko-zagorska s 2.121, Požeško-slavonska s 2.130 i Međimurska županija s 2.165 nezaposlenih osoba.
Koji će od učenika koji 2024. završavaju srednjoškolsku naobrazbu najlakše naći posao?
S obzirom na trenutnu potražnju na tržištu rada te na ovogodišnje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, do posla bi lakše mogli doći učenici koji se školuju za strukovna zanimanja, a prema prijavljenim potrebama za radnicima od strane poslodavaca, najtraženija zanimanja su: prodavač/prodavačica, konobar/konobarica, kuhar/kuharica, elektroinstalater/elektroinstalaterka, medicinska sestra/ medicinski tehničar, bravar/bravarica, vozač/vozačica teretnog vozila, zidar/zidarka, strojarski tehničar/strojarska tehničarka, tesar/tesarica i automehaničar/automehaničarka.
Koja fakultetska zanimanja su najtraženija na burzi rada?
Prema prijavljenim potrebama za radnicima od strane poslodavaca, najtraženija zanimanja su: odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, doktor/doktorica medicine, diplomirani ekonomist/ diplomirana ekonomistica, školski pedagog/školska pedagoginja, viši medicinski tehničar/viša medicinska sestra, učitelj/učiteljica djece s teškoćama u razvoju, diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica, učitelj/učiteljica matematike u osnovnoj školi, građevinski inženjer/građevinska inženjerka, učitelj/učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi i psiholog/psihologinja.
Osobe kojih zanimanja najduže ostaju u vašoj evidenciji?
Duljinu ostanka u evidenciji Zavoda ne uvjetuje samo zanimanje koje osoba ima, već tu postoji čitav niz čimbenika, od kojih su možda najznačajniji osobni i socijalni. Ako govorimo samo o zanimanjima osoba koje su duže u evidenciji, a koja se danas zapravo i ne traže, onda su to zanimanja poput: vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, ručni pakiratelj/ručna pakirateljica, ručni čistač/ručna čistačica, čistač/čistačica ulica, pomoćni vrtlar/pomoćna vrtlarka, ručni razvrstavač/ručna razvrstavačica proizvoda, radnik/radnica u održavanju, berač/beračica poljoprivrednih proizvoda, ručni razvrstavač/ručna razvrstavačica dijelova, uredski namještenik/uredska namještenica i pomoćni vrtlar/pomoćna vrtlarka za parkove.
Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi, odnosno suportira dodatnu naobrazbu i prekvalifikacije nezaposlenih. Možete li reći nešto više o tim programima? Kakvi su rezultati do sada polučeni?
Od travnja 2022. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje uveo je sustav vaučera. Vaučer je financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih. Njih mogu koristiti sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina života, osim učenika, studenata, korisnika mirovine, stranih radnika te zaposlenika državne ili javne službe koja sudjeluje u uspostavi i/ili provedbi vaučera kojima se dodjelom vaučera osigurava stjecanje potrebnih vještina za razvoj karijere, zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta.
U bazu pružatelja usluga obrazovanja dostupnih korisnicima za dodjelu vaučera trenutno su upisane 133 obrazovne ustanove koje nude 170 različitih obrazovnih programa.
U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutno postoje četiri obrazovne ustanove koje u katalogu programa preko sustava vaučera nude ukupno 14 različitih programa obrazovanja. Od uspostave sustava takvog načina obrazovanja pa do kraja rujna ove godine, u našoj županiji se u ovakav oblik obrazovanja uključilo ukupno 479 osoba, od kojih je bila 121 nezaposlena osoba te 358 ostalih tražitelja zaposlenja.
Turistička sezona je završila, kako se ona sada reflektira na evidenciju nezaposlenih?
Ukupno je na sezonskim poslovima u turizmu u devet mjeseci 2023. godine zaposleno 100 osoba iz županijske evidencije, što je za jednu osobu više nego u cijeloj 2022. godini. Najveći broj zaposlen je na već tradicionalno poznatim destinacijama: Poreč, Mali Lošinj, Dubrovnik, Rovinj i Opatija. Osobe se najčešće zapošljavaju na poslovima kuhara, čistačica, prodavača, radnika na proizvodnoj liniji i pomoćnog kuhara.
Odlaze li naši ljudi u zamjetnom broju na priobalje kad počne sezona?
Tijekom 2022. godine je na sezonskim poslovima na moru zaposleno 99 osoba, što iznosi 3,8 posto od ukupnog broja zaposlenih osoba u 2022. godini, a u devet mjeseci 2023. godine je zaposleno 100 osoba, što iznosi 4,8 posto od ukupno zaposlenog broja osoba s evidencije zavoda u devet mjeseci 2023. godine.
Manji broj nezaposlenih osoba od naše županije bilježi samo Ličko-senjska županija, 1149 nezaposlenih osoba. Iza naše županije slijed Krapinsko-zagorska s 2.121, Požeško-slavonska s 2.130 i Međimurska županija s 2.165
Tko ima pravo na naknadu od Zavoda i u kojem iznosu?
Prava nezaposlenih osoba uređena su Zakonom o tržištu rada kojim se ujedno utvrđuje obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti svih radnika u radnom odnosu i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, kao i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. To osiguranje provodi se na načelu solidarnosti. Prava koja se ostvaruju na temelju ovog Zakona su: pravo na novčanu naknadu na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, pravo na mirovinsko osiguranje na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu, pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, pravo na novčanu pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i pravo na novčanu pomoć osobe osigurane na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, a ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u trajanju od 90 do 450 dana.
Iznimno, nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do pet godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto, a za preostalo vrijeme korištenja iznosi 30 posto od osnovice koju čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa odnosno službe. Iznos novčane naknade je ograničen pa za prvih 90 dana korištenja najviši iznos novčane naknade ne može biti viši od 70 posto, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 posto iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u Hrvatskoj u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. U 2023. godini tako najviši iznos novčane naknade iznosi 711,01 eura (5.357,10 kuna) mjesečno za prvih 90 dana, odnosno 355,51 € (2.678,59 kuna) mjesečno za preostalo vrijeme korištenja.
Kako ste spomenuli postoje najviši iznosi koji mogu biti isplaćeni kao naknada, a postoje li najniži?
Najniži iznos novčane naknade također je ograničen te ne može biti niži od 50 posto iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenog na radu.
Uredbom o visini minimalne plaće za 2023. godinu visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700 eura. Minimalna plaća umanjena za doprinose za obvezna osiguranja iznosi 560 eura pa 50 posto od navedenog iznosa iznosi 280 eura.
U 2023. godini najniži iznos novčane naknade za puno radno vrijeme iznosi 280 eura (2.109 kuna) mjesečno, što znači da u slučaju kada bi 30 posto od osnovice, odnosno od tromjesečnog prosjeka bruto plaće iznosilo manje od navedenog iznosa, nezaposlena osoba bi primala 280,00 eura (2.109 kuna) mjesečno.
