Odlagalište otpada Piškornica, a onda i najava izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica vruća su lokalna tema i predmet političkih prijepora već godinama. Nitko ne želi smeće u svom dvorištu, no nečije će ga dvorište ipak morati zbrinuti, a splet okolnosti htio je da to dvorište bude baš u Koprivničkom Ivancu. Unatoč negodovanju lokalnog stanovništva i dijela lokalne i druge politike, postalo je sasvim izvjesno da će se RCGO Piškornica izgraditi, a po svemu sudeći, alternative nema ili je još i više zabrinjavajuća. Što je zapravo RCGO-a Piškornica i kako će on utjecati na naše živote zna voditelj poslova razvoja i upravljanja spomenutog projekta, Nikola Martinaga.
Projekt RCGO-a Piškornica od samih početaka diže medijsku prašinu i brine građane. Ima li zdravstvenog, ekološkog ili drugog razloga za brigu?
Tijekom izrade projektne dokumentacije poduzete su sve moguće mjere opreza i sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Osim minimalno zakonski propisanih, poduzete su i dodatne mjere kako bi se bilo kakav rizik od štetnih događaja sveo na minimum. Iz tog razloga svaki proces obrade otpada odvijat će se u zatvorenim halama u kojima će biti postavljena tri stupnja pročišćavanja otpadnog zraka – najprije vrećasti filteri za otprašivanje, zatim ispirači plinova, tzv. skruberi i na kraju biofilteri kojima će se osigurati ispuštanje samo pročišćenog zraka bez neugodnih mirisa. Sva manipulacija otpada vršit će se na vodonepropusnim podlogama s kojih će se onečišćena, procjedna voda skupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji će biti izgrađen u sklopu RCGO Piškornica. Nakon tog pročišćavanja takva, pročišćena voda odvodit će se cijevima do kanalizacijskog sustava kako bi prošla još jedan krug pročišćavanja na uređaju za pročišćavanja otpadnih voda grada Koprivnice prije ispuštanja u okoliš. Osim toga, na plohe za odlaganje otpada odlagat će se, u skladu s EU direktivama i nacionalnim propisima, samo građevinski otpad i otpad nakon obrade u postrojenju, tj. inertizirani otpad sličan kompostu koji neće stvarati neugodne mirise. Također, odlagališta će biti opremljena trostrukim sustavom zaštite s dva sloja vodonepropusnih membrana i slojem gline te sustavom za detekciju propuštanja. Kao zanimljivost za javnost, u sklopu RCGO Piškornica bit će izgrađena i stanica za mjerenje kvalitete zraka čiji rezultati će biti prikazivani u stvarnom vremenu. Ovo su samo neke najvažnije mjere zaštite kojih će biti puno više sve do sitnih detalja iz kojih možete vidjeti da su poduzete u ovom trenutku sve dostupne mjere sprječavanja bilo kakvih negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
Stanovnici Koprivničkog Ivanca, ali i drugi zabrinuti građani često spominju potencijalni utjecaj RCGO-a Piškornica na čistoću podzemnih voda. Jesu li takvi strahovi opravdani?
Najprije želim napomenuti kako RCGO Piškornica još nije u funkciji, odnosno trenutno traje postupak javne nabave za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji RCGO Piškornica. Ono što trenutno radi je odlagalište otpada Piškornica koje se znatno razlikuje od RCGO Piškornica. Najveća razlika je ta da se trenutno na odlagalište odlaže otpad koji nije prošao postupak obrade. Iako nisam zaposlenik tvrtke koja upravlja odlagalištem, član sam nadzornog odbora i iz informacija koje imam mogu reći da razloga za zabrinutost za podzemne vode od trenutnog odlagališta Piškornica nema. Prije četiri godine, odnosno 2019. su vanjski stručnjaci izradili Studiju ocjene stanja voda i tla oko odlagališta Piškornice koja je pokazala da je zapravo od sanacije odlagališta koja je započela 2005. i završila 2012. pa do 2019. došlo do poboljšanja stanja u okolišu zbog prestanka odlaganja otpada u prirodu i početka odlaganja na sanirane odlagališne plohe. Osim toga, stanje svih podzemnih i površinskih voda oko odlagališta redovito se mjeri i prati, redovito se mjeri i sadržaj plinova iz zdenaca za otplinjavanje, izgrađeni su i novi piezometri pomoću kojih se, u suradnji s KC vodama, prati mogući utjecaj na crpilište Ivanščak, a na kraju, redovne su i inspekcijske kontrole koje nisu utvrdile nikakve propuste. Nemoguće je tvrditi da odlagalište otpada nema nikakav utjecaj na okoliš, no smatram da se, od 2004. godine do kad je otpad odlagan izravno na zemlju taj utjecaj značajno smanjuje, odnosno da se stanje značajno poboljšava iz dana u dan, a da će konačan korak ka tomu poboljšanju biti napravljen onog trenutka kad se izgradi RCGO Piškornica koji će omogućiti obradu otpada. Što se tiče RCGO-a Piškornica, ranije sam pojasnio kako smatram da razloga za zabrinutost neće biti, a iz različitih primjera po Europi i svijetu vidimo kako postrojenja za obradu otpada mogu najnormalnije funkcionirati čak i u središtima većih gradova bez ikakvog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
Jesu li građani dovoljno educirani o tome što bi RCGO Piškornica trebao biti, odnosno, može li edukacija promijeniti pretežito negativno mišljenje građana o ovome projektu?
Edukacija sudionika je jedan od najvažnijih faktora svakog uspješnog sustava pa tako i sustava gospodarenja otpadom u kojem je svaki od nas sudionik tog sustava. Iako kod nas kao i većina drugih stvari u Hrvatskoj, to ide vrlo sporo, smatram da se postiže napredak u edukaciji stanovništva. Edukacijom građani postaju svjesniji potrebe za pravilnim postupanjem s otpadom i potrebe za brigom o okolišu pa tako i potrebe za obradom otpada prije odlaganja, tako da osobno ne bih rekao da vlada pretežito negativno mišljenje, već da se negativno mišljenje o projektu RCGO-a Piškornica kod građana polako mijenja jer uviđaju poboljšanja i doprinose napretku pravilnim postupanjem s otpadom. To se može vidjeti i kroz javne istupe donedavnih protivnika Piškornice koji su se preokrenuli od izričitog protivljenja projektu do zabrinutosti o tome gdje ćemo s otpadom i hoće li se RCGO Piškornica izgraditi.
Zašto je baš ovdje najbolje mjesto za izgraditi RCGO Piškornicu?
Lokacija za izgradnju RCGO Piškornica određena je davno, prije mog zaposlenja ovdje, no na odabir lokacije utječe mnogo faktora, od same konfiguracije terena, položaja zaštićenih područja, prometne povezanosti, prihvaćanja okolnog stanovništva, definiranosti prostornim planovima, količini slobodnog prostora za izgradnju, blizini naselja i tako dalje. Je li ovo najbolja moguća lokacija unutar sve četiri županije? Vjerojatno nije. No, uzimajući u obzir sve moguće lokacije prema prostornim planovima i ocjenjujući ih prema unaprijed definiranim kriterijima, ova je izabrana kao optimalna.
Možete li ukratko pojasniti kako bi RCGO točno trebao funkcionirati?
Izazov je cijeli proces pojednostaviti, no pokušat ću. U RCGO-u Piškornica zaprimat će se pet glavnih vrsta otpada – miješani komunalni otpad, glomazni otpad, ostatni otpad nakon sortiranja poput papira, kartona i plastike koju komunalna društva nisu uspjela plasirati na recikliranje, građevni otpad i neopasni proizvodni otpad poput pepela, pijeska, i slično. Prilikom ulaska, kamioni će se automatski provjeravati, vagati i odvoziti otpad do prihvatnih prostora. Glavni dio RCGO-a Piškornica bit će postrojenje za mehaničko – biološku obradu otpada koje će se sastojati od biološke obrade u boksovima za biosušenje, tri linije za mehaničku obradu i hale za dozrijevanje otpada. Glavna sirovina za obradu bit će miješani komunalni otpad koji će se dovesti u prihvatni prostor iz kojeg će se utovariti u boksove na biosušenje koje će trajati oko 15 dana. Svrha biosušenja je provođenje prvog stupnja biološke obrade u kojem se uklanjaju neugodni mirisi i oko 25 posto vlage iz otpada kako bi kasnije mehanička obrada bila učinkovitija. Tijekom mehaničke obrade izdvajaju se magnetični i nemagnetični metali, biorazgradiva frakcija, plastika i papir za recikliranje te goriva frakcija. Goriva frakcija kasnije ide na proizvodnju goriva iz otpada koji će se dalje plasirati na tržište, a biorazgradiva frakcije ide, na otprilike osam tjedana, u halu za dozrijevanje biootpada kako bi se u potpunosti inertizirala prije odlaganja. Ostale izdvojene frakcije, metali, plastika i papir plasirat će se na tržište za recikliranje. Svi ti postupci provodit će se u zatvorenim halama i uz sve mjere zaštite okoliša koje sam već ranije spomenuo. Osim samog RCGO-a Piškornica, bit će izgrađene i dvije pretovarne stanice, jedna u Varaždinu, a druga u Zaboku. Želim samo još jednom napomenuti kako u sklopu RCGO-a Piškornica nije planirana energetska oporaba, odnosno spaljivanje otpada, tu će se samo proizvoditi gorivo iz otpada, a energetska oporaba vršit će se negdje drugdje.
Je li točno da je kapacitet odlagališta otpada Piškornica pri kraju? Što je s tvrdnjama da bi se otpad tamo mogao odlagati do 2026. godine?
Odlagalište Piškornica se popunjava svakim danom. Trenutno je planirano da će se kapacitet popuniti do 30.09.2026. godine.
Može li se do tada izgraditi RCGO?
Predviđeno vrijeme za izgradnju RCGO-a Piškornica je 44 mjeseca od dana početka radova. Nakon 36 mjeseci, započet će probni rad postrojenja u kojem će se početi zaprimati otpad na obradu u svrhu provjere rada samog postrojenja, no to neće biti sigurno svakodnevno zaprimanje. Ukoliko se žurno potpiše ugovor s izvođačem radova, moguće je izgraditi RCGO Piškornica na vrijeme, prije nego se popune kapaciteti odlagališta Piškornica. No, kao što sam rekao, vremena za dodatno odgađanje ili čekanje nema.
Na koji će način ovaj kraj ‘profitirati’ izgradnjom RCGO-a Piškornica? Što će od toga imati građani?
Najprije, smatram kako će od toga ‘koristi’ imati svi zbog činjenice da će se štetne emisije u okoliš smanjiti jer će se smanjiti količine otpada koji se sada odlaže bez obrade, odnosno otpad koji će se odlagati u RCGO-u bit će inertiziran. Otpad svih stanovnika ove četiri županije bit će konačno zbrinjavan u skladu s uputama EU i EU direktivama što znači da se neće plaćati penali EU zbog odlaganja miješanog komunalnog otpada bez obrade. Dakle, vrijedi ponoviti da su smanjenje utjecaja na okoliš i smanjenje proizvodnje CO2 najveći ‘profiti’ jer će se zatvoriti sva odlagališta neobrađenog otpada osim RCGO-a Piškornica i pripadajućih pretovarnih stanica. Nitko otpad ne želi u svojem dvorištu, no kako sam već spomenuo, utjecaj takvog postrojenja će biti minimalan. Početkom rada RCGO-a Piškornica otvorit će se 80-ak novih radnih mjesta te će, nadam se, prilikom zaposlenja prednost imati okolno stanovništvo. Osim toga, kao kompenzacija stanovništvu s područja općine Koprivnički Ivanec plaća se komunalna naknada. Ta naknada za sadašnje odlagalište Piškornica iznosi nešto manje od 240.000 eura godišnje, a za RCGO Piškornica bit će oko četiri puta veća, odnosno nešto manja od jedan milijun eura godišnje. Osim toga, općina će imati pravo potraživati i naknadu od drugih jedinica lokalne samouprave što će isto biti veliki financijski poticaj. Iako koristi ne treba gledati isključivo kroz financije, tako velika financijska sredstva mogu značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete života u jednoj relativno maloj općini.
Ponovljen je postupak javne nabave za usluge projektiranja i izvođenja radova na izgradnji RCGO-a Piškornica. Zašto?
Prvi postupak javne nabave za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji RCGO-a Piškornica poništen je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, odnosno nakon sastanka s tadašnjim Ministrom. Sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava Piškornica je, kao korisnik Ugovora, dužna osigurati 10 posto ukupnog iznosa za realizaciju projekta, oko 70 posto osigurava se iz EU financiranja i oko 20 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugim riječima, 90 posto sredstava je pod upravljanjem Ministarstva i Fonda, stoga je Piškornica u nezavidnoj situaciji u kojoj treba donijeti odluke u postupcima javne nabave, a raspolaže samo s 10 posto sredstava. Kako Ministarstvo i Fond tada nisu bili u mogućnosti osigurati tih 90 posto jer su pristigle ponude bile skoro dvostruko iznad procijenjene vrijednosti, donesena je odluka o poništenju i ponavljanju postupka javne nabave u nadi da će u ponovljenom postupku, uz smanjenje tehničkih uvjeta, pristići niže ponude.
Ovaj je projekt i intenzivno politiziran. Kako politika može pomoći, a kako odmoći realizaciji ovog projekta?
Iako bi, po mom mišljenju, kod ovako velikih projekata od državnog značaja trebalo biti upravno suprotno, ovaj projekt se često politizira. Provođenje ovakvih projekata trebalo bi biti zajednički interes svih žitelja područja na kojem se provode, i onih politički aktivnih i onih neaktivnih. Ovaj projekt proglašen je strateškim državnim projektom još 2012. godine te kao takav traje više različitih političkih postava na nacionalnom i lokalnom nivou što zapravo dokazuje da je iznad svake politike, no često se postupa upravno suprotno, prema dnevno-političkim potrebama. Politika, ona lokalna, u prošlosti je imala dosta negativnog utjecaja na projekt te ga je u nekim slučajevima i usporila, no isto tako sadašnje stanje pokazuje kako politika počinje razumijevati, nadamo se ne samo prigodničarski, da otpad kojeg svi proizvodimo treba obraditi prije odlaganja. Ne učinimo li to, ne samo da ćemo radi toga plaćati penale, već bi se moglo dogoditi i nemamo kud s otpadom jer je odlaganje bez obrade kao način ‘zbrinjavanja’ otpada već odavno neprihvatljiv.
Postoji li alternativa ako projekt propadne? Kamo i kako s otpadom?
Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom sustav gospodarenja otpadom definira se na nacionalnoj i regionalnoj razini donošenjem Planova gospodarenja otpadom. Županijski planovi gospodarenja otpadom još nisu doneseni jer je to relativno nova zakonska odredba, a nacionalni Plan gospodarenja otpadom vrijedio je od 2017. do 2022. godine, odnosno prestao je važiti 31.12.2022. godine te se čeka donošenje novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. godine. Sadašnji Zakon definira centre kao građevine od državnog značaja, odnosno kao ključne infrastrukturne objekte u uspostavi sustava gospodarenja miješanim komunalnim otpadom, a isto je bilo definirano i prošlim Planom gospodarenja otpadom. Novi Plan gospodarenja otpadom mora biti usklađen sa Zakonom stoga je za očekivati da centri za gospodarenje otpadom i dalje budu okosnica sustava. Tako dugo dok Zakon i nacionalni Plan gospodarenja otpadom ne predviđaju neko drugo, novo rješenje centri za gospodarenje otpadom nemaju alternativu te će morati biti uspostavljeni i izgrađeni, u ovakvom ili nekom drugom obliku.
