Dugovi su se nakon otvaranja stečaja popeli na čak 33 milijuna eura, a tijekom stečajnog postupka rasprodano je sve što je vrijedilo u toj firmi. Naravno, ni približno dugovima
Prije nekoliko dana i službeno je završena višegodišnja stečajna agonija bivšeg koprivničkog tehnološkog diva Hangara 18. Nakon financijske propasti, pa kaznenih prijava i optužnice protiv bivšeg vodstva, trebalo je provesti i postupak stečaja te u što većoj mjeri namiriti brojne vjerovnike. Dugovi su se nakon otvaranja stečaja popeli na čak 33 milijuna eura, a tijekom stečajnog postupka rasprodano je sve što je vrijedilo u toj firmi. Naravno, ni približno dugovima.
Stečajni upravitelj Nenad Homar netom prije zatvaranja stečaja naveo je kako se u međuvremenu uprihodilo oko 1,5 milijuna eura te da je tim novcem djelomično namireno nekoliko vjerovnika. Na računu je ostalo još oko 32.000 eura, no to je rezervirano za još neke „sitnije” troškove, ali i troškove pojedinih sudskih postupka koji se još vode.
Prilikom otvaranja stečaja bilo je jasno da je imovina Hangara bila opterećena razlučnim pravima na 12 milijuna eura. Nakon prodaje nekretnina i ostale imovine na koje su „pravo” polagale banke one su se i namirile, uglavnom samo djelomično. Na kraju, dug je, prema završnoj bilanci prema vjerovnicima ostao oko 32 milijuna eura.
Bivši Hangar, dodajmo ima također određena potraživanja prema drugim stranama, a jedna od njih je i bivši direktor Mario Kralj za čijeg je vremena Hangar i propao. Njegova bivša firma tijekom stečajnog postupka potraživala je od njega 1,3 milijuna eura. Kako je navedeno u završnoj bilanci uoči zaključenja stečaja „predlaže se da se naplata duga odgodi do stvaranja preduvjeta, do trenutka kada dužnik bude imao imovinu za ovrhu”. Trenutno nema zbog blokade računa.
Inače, pojedinačno najveći vjerovnik propalog Hangara ostala je Addiko banka koja potražuje 7 milijuna eura, a zatim slijedi Zaba s 5,2 milijuna eura. Među većim vjerovnicima su i Kent banka sa 2,7 milijuna eura, ali i Podravska banka s 2,5 milijuna eura. Poreznoj upravi ostali su dužni oko 1,7 milijuna eura, a Ministarstvu gospodarstva oko 325.000 eura. Popis vjerovnika je podugačak i ima tu svega, od Grada Koprivnice, Osijeka do Hrvatskog telekoma, HRT-a do kineskih partnera.
Podsjetimo i da je u veljači ove godine protiv Marija Kralja, nekad čelnog čovjeka Hangara dignuta optužnica zbog prevare u gospodarskom poslovanju te krivotvorenja službenih isprava. Prema optužnici, financijskim je „manevrima” svoju nekad očito prividno uspješnu tvrtku odveo u ponor, a zaposlenici su ostali bez posla i primanja.
-Općinsko državno odvjetništvo tereti Kralja da je od ožujka do kolovoza 2019. godine u Varaždinu, kao direktor trgovačkog društva sa sjedištem u Koprivnici, uspio namaknuti kredit od 6,2 milijuna kuna, sve bez namjere vraćanja istog. Da bi ga realizirao, lažirao je ugovor u kojem je pisalo da ‘postoji potraživanje njegovog društva prema jednom teleoperateru, pa je na taj ugovor stavio lažni potpis i pečat tog teleoperatera te izradio i predao banci pet lažnih računa prema kojima teleoperater duguje njegovom društvu više od 9 milijuna kuna, iako takav dug uopće nije postojao – navodi se u optužnici.
Jasno, nakon što je dobio kredit banka novac više nije vidjela. No, muljanje je, smatraju, počelo i prije. Još se ranije dao u posao dobivanja kredita, u prosincu 2018. godine krenuo je, a u kolovozu 2019. godine i završio dobivanje još jednog u iznosu od 4,8 milijuna kuna.
Kao zalog dao je zalihe robe društva, no zamaglio je da je ta roba već pod teretom druge banke. Prema optužnici, izradio je i predao desetak lažnih ugovora o ustupanju potraživanja u koje je neistinito upisao kako postoje potraživanja njegovog društva prema društvima iz BiH, Slovenije i Makedonije za prodanu informatičku opremu. Tako je uvjerio banku da će imati novac za vraćanje kredita, ali ta potraživanja zapravo nikad nisu postojala. I opet, novac nije vraćen banci.
