Zujanje

U engleskome drone doslovce znači „trut, muška pčela”, a ima očitu onomatopejsku komponentu (tj. imitira zujanje truta)


Svi imaju dronove. Rusi i Ameri, Ukrajinci, Iranci, susjedi i unuci… Turski su dronovi navodno posebno traženi, zbog povoljnoga omjera cijene i kvalitete. Bez sumnje ste čuli za turski Bayraktar, a ako Vam je ime zvučalo poznato, to je zato što hrvatski barjak “zastava, stijeg” dolazi od turskoga bayrak istoga značenja pa je onda bayraktar “nosač zastave”, prikladno ime za jednu od najeksponiranijih recentnih vojnih tehnologija. Zlobnici bi rekli da je to prikladno ime i za tursku politiku, koja kao u onoj narodnoj „sedam barjaka” nastoji održati dobre odnose i sa Zapadom i s Rusima i s Kinezima, izmjenjuje pozive na mirno rješenje sukoba s prodajom oružja svima zainteresiranima, a da ne spominjemo nemilosrdne obračune s Kurdima.

Ali što su uopće ti dronovi? Iako su u hrvatski javni prostor uletjeli tek nedavno, u engleskome se u značenju „bespilotne letjelice” drone spominje tamo od kraja drugoga svjetskog rata. Izvorno ime te (opasne!) igračke glasi unmanned aerial vehicle (skraćeno UAV), a prvi dronovi kao daljinski navođene letjelice korišteni su za vježbe gađanja topnicima brodova još ranije, u međuratnome razdoblju. Razlika između dronova i projektila poput recimo njemačkoga V-1, rane krstareće rakete, nije posve jasno određena, ali vrlo pojednostavljeno rečeno, rakete se ispaljuju te samo slijede određenu putanju, dok se dronovima daljinski upravlja ili se njihova putanja i zadaci unaprijed programiraju pa govorimo o autonomnima ili robotiziranima dronovima. Isto tako, dronovi maju puno širu uporabu: od vojne koja, osim ofenzivnih zadataka uključuje izviđanje i špijunažu, kao i odvlačenje neprijateljske paljbe, telekomunikaciju i sl., do civilne, gdje se koriste za nadzor, proučavanje ili zabavu. A sada već imamo i podvodne dronove.

U engleskome drone doslovce znači „trut, muška pčela”, a ima očitu onomatopejsku komponentu (tj. imitira zujanje truta), baš kao i kod grčkih riječi thrēnōdia „jadikovka” te tenthrene „osa”, sve iz protoindoeuropskoga korijena *dher- “mrmor”. Drone se već od 16. st. koristi i u smislu „ljenčine”, kao i hrvatski trut. Što se naziva bespilotne letjelice tiče, i tu se vjerojatno radi o onomatopeji (zbog karakterističnoga zujanja), ali uporabu je mogla dodatno motivirati i činjenica da rani dronovi nisu nosili naoružanje pa su – baš kao i trutovi koji, za razliku od pčela, nemaju žalac – bili bespomoćni. Zato njihovi današnji rođaci mogu i te kako ubosti, ili još bolje prizvati u napad čitav roj pčela!

A kad smo kod ratobornih pčela, poznato je da one slijede upute matice (praslavenska riječ, istoga korijena kao i mati). Ako matica naredi napad, pčele ne oklijevaju. Zašto se sad time bavimo, pitate se? Sjećate se one turske vanjske politike s početka teksta? E, onako izgleda neovisna vanjska politika kojom neka zemlja štiti svoje interese. A znate kako izgleda hrvatska vanjska politika? Kao u onoj staroj poslovici: „Kud svi Turci tud i mali Mujo”. Ali ne brinite ništa, sigurno je da ćemo nakon avionâ kupiti i koji dron. Makar turski, umjesto žalca!


Vezani članci

Najčitanije