Sveučilište Sjever sa sjedištem u Koprivnici osnovano je odlukom Sabora 2015. godine te milošću i providnošću tadašnjeg premijera Zorana Milanovića postalo osmo javno sveučilište u Hrvatskoj.
Sjever je trebao donijeti potreban sveučilišni zamah prvotnim osnivačima, Varaždinu i Koprivnici, čiji su politički lideri obećavali preporod u broju studenata s tog područja. Ključni je argument bio dostupnost sveučilišnog studija mladima na sjeveru. Uz argumente – ako mogu Pula, Zadar i Dubrovnik, zašto ne bi mogli Koprivnica i Varaždin.
Sveučilište Sjever donijelo je brojne benefite sredinama u kojima djeluje, u to nema nikakve sumnje. Studenti, profesori, zaposleni, hrpa javnog i privatnog novca, investicije – potaknuli su novi razvojni ciklus u posebnom društvenom segmentu, onom obrazovnom bez kojeg zapravo nema napretka.
No, Sjever zasad nije ostvario glavno poslanje – povećao broj studenata u sredinama u kojima dva studijska centra djeluju – Varaždinu i Koprivnici, dakle. Ruku na srce, pritom ne treba smetnuti s uma demografsku katastrofu kroz koju prolazi i sjever Hrvatske. Stanovnika je sve manje, mladi se iseljavaju. Ipak, statistika javnom sveučilištu sa sjedištem u Koprivnici, kako god se okrene, ne ide u prilog.
Kad se usporedi 2015. godina, kad je Sveučilište Sjever postalo javno odlukom Sabora, s početkom 2020. godine, trend nikako ne može biti dobar. Dogodio se pad broja upisanih studenata na stručne i sveučilišne studije u gotovo svim većim gradovima na sjeveru Hrvatske, i to unatoč još dostupnijem viskoškolskom obrazovanju. Od desetak većih gradova sa sjevera naše zemlje, zapravo je samo jedan ostvario pozitivan saldo u proteklih pet godina, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.
Riječ je o Krapini koja je početkom 2020. godine imala ukupno 515 studenata, što je oko 7,5 posto više nego početkom 2015. godine. Svi drugi u debelom su minusu, a uvjerljivo najveći pad ima Đurđevac u kojem je bilo čak 18 posto manje studenata nego prije pet godina. Ništa bolji nije ni Čakovec koji u istom razdoblju bilježi pad broja studenata od 14 posto. Varaždin ima 7,6 posto upisanih studenata manje, a slijede ga Virovitica (6,7), Bjelovar (6,4), Koprivnica (6,2) i Križevci (4,2).
Varaždin je, primjerice, početkom 2020. godine imao ukupno 1889 studenata upisanih na stručne i sveučilišne studije, što je 155 manje nego početkom 2015. godine, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku. Koprivnica, s druge strane, početkom 2020. godine ima 1298 studenata, odnosno 86 manje nego prije pet godina. Pad se, podsjetimo, događa nakon što je osnovano Sveučilište Sjever, što nikako nije dobra vijest.
Posebno bode u oči pad broja upisanih studenata u Đurđevcu: tamo je u pet godina grad izgubio čak 58 studenata, što je za malu sredinu poput njih zabrinjavajuća brojka. Zato je iznimno važno da se od lanjske jeseni u Đurđevcu otvorio studij računarstva i informatike upravo pod kapom Sveučilišta Sjever te je upisano prvih 40 studenata. To bi trebalo okrenuti negativne trendove u gradu Picoka.
Broj upisanih studenata u promatranom petogodišnjem razdoblju pada i u većini podravsko-prigorskih općina, a posebno je to izraženo u onim velikima – Virju i Novigradu Podravskome. Značajan rast broja studenata događa se na području općina Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec, no pitanje je koliko je to zasluga Sveučilišta Sjever, a koliko križevačkih, bjelovarskih i zagrebačkih studija.
Dok statistika ukupnog godišnjeg upisa domicilnih studenata iz Koprivnice i Varaždina Sjeveru baš i ne ide u prilog, to javno sveučilište može se pohvaliti iznimnim financijskim brojkama. Sjever je, primjerice, prošle godine ostvario ukupno 73,2 milijuna kuna prihoda, što je rast od čak 16 posto u odnosu na godinu ranije.
Sveučilište Sjever je danas s oko 5500 upisanih studenata u centrima u Varaždinu i Koprivnici i oko 260 zaposlenih peto javno sveučilište po veličini u Hrvatskoj, iza Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, a ispred Zadra, Pule i Dubrovnika. Centar studija u Koprivnici pak ima ukupno oko 1250 studenata.
Najznačajniji prihodi dolaze od države koja je lani za Sjever uplatila 46,6 milijuna kuna, što je čak 19 posto više nego prethodne godine. Od školarina koprivničko je javno sveučilište zaradilo 23,7 milijuna kuna (16 posto više). Lani je ostvaren višak u razlici prihoda i rashoda od blizu 5 milijuna kuna, a proteklih godina akumuliran je višak od 25 milijuna kuna.
Ukupan višak je, dakle, oko 30 milijuna kuna. Vidi se to i na stanju casha na računima i blagajni – posljednjeg dana lanjskog prosinca imali su čak 39 milijuna kuna gotovine na raspolaganju. Teško se tim pokazateljem mogu pohvaliti i mnoge uspješne tvrtke iz naše županije.
Rashodi za oko 260 zaposlenih tijekom prošle godine ukupno su iznosili 45,7 milijuna kuna. To znači da je prosječno bruto primanje po zaposleniku Sveučilišta Sjever iznosilo oko 14.600 kuna mjesečno.
Tekst: Robert Mihaljević
