Otkad je civilizacije, vjerovanje u magiju i moć čarobnjaka je ukorijenjeno i neupitno. Prije nekoliko stotina godina strah od opasnog utjecaja zlih sila doveo je do progona vještica diljem Europe. Mnoge su žene bile pogubljene pod optužbom da svojim vradžbinama nanose zlo drugim ljudima. Progoni vještica bili su naročito česti na području današnje Francuske, Njemačke, Švicarske, sjeverne Italije, Belgije, Luksemburga i Nizozemske. U europskim zemljama i njihovim kolonijama pogubljeni su deseci tisuća ljudi, a milijuni drugih bili su zatvarani, okrutno ispitivani i mučeni ili su pak živjeli u neizrecivom strahu boreći se s osjećajem krivnje i sa spoznajom da ih drugi silno mrze.
Svaku se ženu moglo optužiti da je vještica. Onaj tko bi je razotkrio ili sumnjao nije trebao predočiti nikakve dokaze. Na suđenju je bilo dovoljno da optužena prizna krivnju. Inkvizitori su često pribjegavali užasnim metodama ispitivanja, zastrašivanja, ucjenjivanja i okrutnog mučenja ne bi li od osumnjičene iznudili priznanje. Jedna od nama bližih vještica za koju se itekako zna je i križevačka ‘vještica’ Magda Logomer Herucina koja je rođena prije točno 316 godina, 18. svibnja 1706. godine na području Podgajca. U povijesti je ostala zabilježena kao posljednja Hrvatica koja je u neočekivanom sudskom raspletu uspjela izbjeći lomaču te se u rodni grad Križevce vratiti kao nevina žena, a baš njen je slučaj bio razlog zašto će se sudski procesi za vještičarenje, na nalog same carice Marije Terezije, u budućnosti mnogobrojnim lokalnim vlastima praktično učiniti nemogućima.
O njenom životu i sudbini više nam je rekao Ozren Blagec, kustos križevačkog Gradskog muzeja.
– Herucina zapravo nije bila vještica, za što je nesretnica uspjela iskamčiti i oslobađajuću presudu, ali je zato bila posljednja križevačka vještica kojoj se sudio zločin vještičarenja i magije – govori nam Blagec prepričavajući nam njen nadasve težak i mukotrpan život.
Godine 1727. udala se za Franju Heruca i tako dobila nadimak Herucina.
– Magda je živjela u vrijeme požara, seljačkih buna i pošasti, a razdoblje tijekom 1740. i 1741. godine obilježio je i slučaj vještičjeg procesa u kojem je život izgubilo čak 13 žena – priča na Blagec i dodaje kako je Magda sa svojim suprugom imala barem šestero djece i od tih šestero najpoznatija je kćer Barbara koja je zajedno s Magdom čak bila uključena u dio njenog mukotrpnog sudskog procesa.
– Magda je bila travarica, odnosno prepoznavala je ljekovito bilje i na taj način liječila ljude. U ono vrijeme nije bilo liječnika i ljudi su često puta odlazili kod takozvanih vidarica koje bi ih onda liječile od raznih bolesti – ističe Blagec i dodaje da su upravo zbog tih njezinih znanja mnogi posumnjali kako je ona zapravo vještica.
Glavni razlog zbog kojeg je Magda gotovo završila na lomači dogodio se 1857. godine kada je ona imala više od 50 godina, a koja je za ono vrijeme bila više nego solidna dob, jer kako kaže Blagec, tada je većina ljudi umirala do tinejdžerske dobi.
– Sve je navodno krenulo kada su jednom prilikom Magdine krave završile na polju koje je pripadalo gradskom podsucu što je jako razljutilo podsučevu sluškinju koja se zbog toga posvađala s Magdom. Prilikom svađe u kojoj je sluškinja Magdu, između ostalog, optužila da je vještica, Magda je istukla sluškinju i tako je zapravo krenuo sudski proces oko Magdinog slučaja – priča nam Blagec te navodi da je Magda mučena čak 20 puta, odnosno prošla je 20 tortura, dok bi mnogi u ono vrijeme već na drugoj torturi priznali za što ih se sumnjiči.
– Magda je u konačnici priznala, no prošla je itekako krvav put do toga. Kako je sve to izdržala ne zna se, no sigurno je jedno, bila je izuzetno jaka osoba za svoje godine i po prirodi nagla i svadljiva žena koja nije prezala od fizičkog obračuna – ističe i dodaje kako je Magda prije samog suđenja gotovo godinu dana provela u gradskom zatvoru i jedina osoba koja ju je u to vrijeme posjećivala bio je lokalni župnik koji bi joj, kaže, jednom tjedno dolazio dati posljednju pomast jer se očekivalo da će prije ili kasnije, ako ne na lomači, umrijeti u zatvoru od posljedica tortura, gladi, hladnoće…
– Ipak, uspjela je dočekati proljeće 1858. godine. Kako je u ono vrijeme za spaljivanje na lomači carica Marija Terezija trebala dati svoj blagoslov i slučaj Magde je došao u njene ruke koja je ovdje odigrala veliku ulogu odigrala i tadašnjem banu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, grofu Franji Nadasdy-u naredila da osuđenu Herucinu hitno dopremi u Beč. Caričin dvorski liječnik, Van Swieten dugo je liječio Herucinu od posljedica teške torture i opširno analizirao sve besmislice sudskog procesa protiv Herucine i dokazao krajnje praznovjerje i glupost sudaca – govori Blagec i dodaje kako je carica potom odredila da se Herucina pusti na slobodu.
Osiguran joj je siguran povratak i boravak kod kuće u Križevcima. Za pretpostaviti je, kaže, da je ostatak života tu i provela, no daljnje informacije ne postoje. Zanimljivo je još i to da su nedugo nakon njena povratka preminula dva muškarca koja su bila umiješana u njeno suđenje pa je za pretpostaviti da njen povratak u grad nije bio prihvaćen samo tako pa je samim time ostala, kaže Blagec, ta neka sumnja u narodu nije li Magda lomaču izbjegla isključivo zato što je premoćna vještica. Nakon njenog slučaja, carica Marija Terezija donijela je novi zakon koji se odnosio na to da ni jedan sudski proces ne može početi, odnosno da više niti jedna žena ne može biti mučena ili završiti u zatvoru prije nego što to ona odobri. Ipak, Magdin slučaj bio je i zadnji takvog tipa u Hrvatskoj.
Danas je u Križevcima ime Magde itekako poznato, od toga da je u samom središtu grada napravljen njen mural pa sve do raznih turističkih destinacija, Magdine hiže i Magdinih vrtova. Obje turističke atrakcije pokrenute su na inicijativu Destinacijske agencije Križevci, odnosno njene direktorice Gordane Kapor.
– Naša Magda je zapravo kostimirana animatorica koja dočekuje turističke grupe i u tom liku, uz lokalne turističke vodiče, dočarava gostima dio križevačke povijesti, uveseljava grupe djece, oduševljava odrasle i u svakom slučaju očekuje goste unatoč svojoj vještičjoj naravi, srdačno i sa velikim veseljem – poručuje Kapor te dodaje kako će Magda, bila vještica ili travarica napraviti svojim gostima svoj čarobni čaj i ukusne kekse te na taj način svima zaželjeti dobrodošlicu u svoj grad bogat poviješću, kulturom i tradicijom.
