Koprivničko-križevačka županija na 12. je mjestu u Hrvatskoj prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika, pokazuju ovotjedni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Podaci su to za 2020. godinu, prvu epidemijsku u kojoj je na snazi bio snažan lockdown zbog kojeg je BDP pao u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Hrvatska tijekom 2020. godine bilježi pad BDP-a od devet posto, a županije na sjeveru padale su po nižim stopama zbog žilavijega gospodarstva koje nije ovisno o turizmu. Varaždinski i međimurski kraj pali su za četiri, a naša županija za oko pet posto.
Bruto domaći proizvod je pokazatelj koji otkriva vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji, županiji, regiji ili gradu. Ta brojka pokazuje sve ono što smo proizveli do plasmana na tržište, spremno za prodaju i plasman, u jednoj godini. BDP po stanovniku pak najbolji je pokazatelj snage i razvijenosti gospodarstva države ili regije jer daje stvarnu sliku koja se može uspoređivati s drugim regijama, bez obzira na njihovu veličinu i broj žitelja.
Tijekom 2000. godine naša je županija s BDP-om od gotovo 6000 eura (Hrvatska je tad imala oko 5500 eura po stanovniku) bila četvrta najjača u zemlji, iza Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije. Dvadeset godina kasnije smo u skupini županija s manjim BDP-om od hrvatskog prosjeka. U tih 20 godina hrvatski BDP rastao je za 128 posto, varaždinski za 135 posto, međimurski za 146 posto, bjelovarski za 123 posto, zagorski za oko 100 posto. BDP naše županije u dva je desetljeća narastao za skromnih 60-ak posto, što znači da se Hrvatska u prosjeku u tom razdoblju razvijala dvostruko brže od koprivničko-križevačkoga kraja, a to je svakako porazan podatak.
Sve do 2004. godine naša je županija bila četvrta najrazvijenija u Hrvatskoj, iza Zagreba, Istre i Rijeke. Upravo 2004. godine Dubrovačko-neretvanska županija, čije je turizam počeo doživljavati ozbiljan procvat, prestiže nas po ostvarenom BDP-u po stanovniku, a na petom mjestu ostajemo sve do pretkrizne 2008. godine s BDP-om od oko 70.000 kuna po stanovniku. Potom se događa globalna recesija zbog sloma bezvrijednih burzovnih papira, mirovinskih fondova i nekretninskog tržišta u SAD-u.
Osim recesije, Koprivničko-križevačku županiju godinu kasnije, u jesen 2009. godine, pogađa i velika afera Spice koja je bila uzdrmala temelje Podravke. Rezultat svega? Tijekom 2010. godine našu županiju po BDP-u prestižu Sisak, Varaždin, Lika i Zadar, pa padamo na deveto mjesto, a tijekom 2011. godine ispred nas dolazi i Međimurska županija. Idućih pet godina padamo za još tri mjesta.
Podravina i Prigorje danas su, tako, u skupini slabije razvijenih dijelova Hrvatske i po kretanju BDP-a po stanovniku u rangu smo sa Zagorjem, Karlovcem, Siskom, Bjelovarom i dijelovima Slavonije. Ispred nas je odavno i Osječko-baranjska županija.
Prema ovotjednim podacima DZS-a, bruto domaći proizvod po stanovniku u našoj je županiji u 2020. godini iznosio oko 9600 eura, a u cijeloj Hrvatskoj oko 12.500 eura. Te brojke pokazuju kako nam je ukupno gospodarstvo prema BDP-u oko 30 posto slabije od hrvatskog prosjeka. Osjetno smo slabiji i od Međimurske županije čiji je BDP po glavi oko 11.000 eura te Varaždinske s BDP-om od 11.600 eura.
U proteklih 20-ak godina u našoj je županiji – o čemu smo pisali u više navrata – ugašeno gotovo svako četvrto radno mjesto, o čemu svjedoče podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zato i ne treba čuditi stagnacija i činjenica da već godinama tonemo na svim ljestvicama koje objavljuju statističari. Razlozi tog potonuća su kompleksni: bolno restrukturiranje Podravke i Bilokalnika, gašenje križevačkog Čelika, Mlinara i mesne industrije, krah koprivničkih poduzeća Sloga, Pomka, Izvor i Rapid, propast đurđevačkih društava Segrad, Natura i Programat. I premalo novih, značajnijih gospodarskih subjekata, poput kalinovačkog Rasca ili koprivničkog Vemo tradea.
Krah županijske industrije očito nije nadomješten novim razvojnim ciklusom, pa je dvodesetljetni pad broja zaposlenih za otprilike desetak tisuća uvjerljivo najveći na sjeveru Hrvatske. U istom razdoblju, primjerice, varaždinski je kraj narastao za 6000 radnih mjesta, a međimurski za 5000. Odavno nas je po broju zaposlenih pretekla čak i Krapinsko-zagorska županija.
Prije dva i pol desetljeća, primjerice, varaždinska mljekarska industrija Vindija imala je tek oko 300 zaposlenih. Danas sustav Vindija kojeg je ustrojio pokojni Dragutin Drk zapošljava više od 4000 ljudi. Prije 23 godine koprivnička grupa Podravka zapošljavala je više od 7000 radnika, danas ih u županiji ima tek oko 3000. Robert Mihaljević
