Vlada je nakon 13 godina borbe HSU-a i umirovljeničkih udruga ukinula Kosoričin ‘harač’ od tri posto iz 2009. godine

Nakon ovih turbulentnih nekoliko godina pandemije, rata u Ukrajini, galopirajuće inflacije i energetske krize, zaboravili smo svjetsku krizu od 2008. godine nakon koje se Hrvatska gotovo desetak godina oporavljala, najduže od svih članica EU. No, sigurno je nije zaboravila jedna skupina umirovljenika na koju ju je svaki mjesec podsjećala mjesečna obustava od tri posto njihove bruto mirovine. U to vrijeme nakon naprasnog odlaska premijera Ive Sanadera kormilo je preuzela Jadranka Kosor, a Hrvatska stranka umirovljenika bila je koalicijski partner HDZ-a. Još u veljači 2009. ministar financija Šuker uvjeravao je hrvatsku javnost kako u Hrvatskoj neće biti krize, kao da smo mi nekakav osamljeni otok. Već sredinom srpnja premijerka Kosor sazvala je koalicijski sastanak u prostorijama Vlade, na kojem nas je obavijestila da je kriza stigla i u Hrvatsku i predložila nam set kriznih mjera. Bio sam sudionik teških ‘dvorskih’ borbi te 2009., jer kriza je bila velika, svašta je bilo na stolu kao krizne mjere njezine Vlade: porezna stopa od osam posto na plaće i mirovine, povećanje RTV pretplate, porezi na mobitele, automobile i luksuz... Šuker je prijetio da će u rujnu možda mirovine kasniti, a mi smo tražili njegovu ostavku. Nakon burnih rasprava uveden je porez od dva posto na mirovine od 3.000-6.000 kuna i četiri posto na mirovine veće od 6.000 kuna. Uveden je i dodatni zdravstveni doprinos od tri posto na mirovine iznad 5.108 kuna, smanjene su braniteljske mirovine za 10 posto, a nakon što je predloženo i ‘zamrzavanje’ usklađivanja mirovina u 2010. godini, Hrvatska stranka umirovljenika napustila je pregovore i izašla iz HDZ-ove koalicije. Krajem 2010. sve su mjere ukinute osim umanjenja braniteljskih mirovina od 10 posto i ovog doprinosa od tri posto.


I sada možemo reći konačno! Nakon duge 13-godišnje borbe HSU-a, MUH-a i SUH-a, Vlada je na svojoj 13. sjednici 9. ožujka 2023. ukinula dodatni zdravstveni doprinos od jedan i tri posto na mirovine uveden krizne 2009. godine. Dodatni doprinos od jedan posto na mirovine do iznosa prosječne plaće i doprinos od tri posto na mirovine hrvatskih branitelja iznad prosječne plaće plaćao je za njih državni proračun. Preostalih 33.000 umirovljenika s iznosom mirovine iznad prosječne plaće dodatni doprinos od tri posto plaćali su iz zasluženih mirovina punih 13 godina, iako je to bila dvogodišnja krizna mjera. 

Sve su krizne mjere umirovljenicima bile ukinute nakon dvije godine primjene do kraja 2010.: dva i četiri posto kriznog poreza, zamrznuto usklađivanje mirovina, ali ne i ovaj ‘harač’ od tri posto, kako su ga nazvali umirovljenici. Zadržao se uporno sve do danas, do 1. travnja – na sreću, nije aprilska šala! Kao saborski zastupnik HSU-a dvaput sam na ‘aktualcu’ od ministara zdravlja (2014. Rajko Ostojić) i (2015. Siniša Varga) tražio ukidanje tog nameta, ali svaki put sam dobio isti odgovor: ‘Još smo u krizi, još nije vrijeme, nije predviđeno u proračunu, zdravstvo je u velikim problemima’! I tako je oko 33.000 umirovljenika s većim mirovinama 13 godina spašavalo bolesno zdravstvo. Dugi je put do pravde, ali ima još sličnih bisera na štetu hrvatskih umirovljenika, zato su nam naše mirovine na 37 posto prosječne plaće!

Ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopama od jedan i tri posto na mirovine doći će do smanjenja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 67,7 milijuna eura u 2023. godini. Istovremeno će doći i do smanjenja rashoda državnog proračuna u iznosu od 56,9 milijuna eura u 2023. godini. Ukidanjem ovog doprinosa u godišnjem iznosu od 10,8 milijuna eura doći će do povećanja dohotka 33.000 umirovljenika i do ispravljanja velike nepravde, koja je trajala punih 13 godina. U ovom slučaju nisu važila ona pravila o ‘stečenim pravima’, kako se često odbijaju opravdani razlozi za izmjenama zakona!

Vlada donijela novi paket kriznih mjera


U posljednje se vrijeme često plašilo građane o trostrukom povećanju cijena energenata, ali ovih dana smo saznali spasonosno rješenje ‘kako će ova Vlada spasiti svoj narod’. Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela novi paket mjera, koji se sastoji od tri cilja: 1. reguliranje cijene struje, plina i naftnih derivata, 2. zaštita stanovništva od inflacije i 3. posebne potpore i poticaji poslodavcima i gospodarstvu. Dosadašnje cijene plina ostaju na sadašnjoj razini još godinu dana, do 31. ožujka 2024. godine. Za struju ostaje ista cijena još pola godine, do 30. rujna 2023. godine te se nastavlja praćenje kretanja cijena struje na svjetskom tržištu. Isto tako, Vlada nastavlja sa subvencioniranjem cijena goriva. Umirovljenici će dobiti svoj već dosad poznati jednokratni dodatak s mirovinama do 610 eura (4.600 kn). Kod toga je važno napomenuti da je i zadnji najveći cenzus za dodatak (4.360 kn) povećan sukladno postotku od 5,37 posto usklađivanja mirovina, kako nitko ne bi ispao iz kruga onih kojima je dodatak bio prethodno isplaćen. Isti je scenarij primijenjen i kod primatelja dječjeg doplatka pa će jednokratni dodatak dobiti oko 128.000 obitelji i oko 230.000 djece. Cijeli paket mjera iznosi oko 1,7 milijardi eura! Paketom mjera i cijenama energenata zadovoljni su i sindikati, poslodavci te lokalna zajednica koja je posebno sretna što nije došlo do izmjena kod poreza na dohodak, njihovog temeljnog izvora prihoda. 

Isplata jednokratnog dodatka za umirovljenike i dječjeg dodatka prema broju djece

Iznos mirovine Iznos dodatka Broj djece Iznos dodatka
1. do 260 eura 160 eura jedno dijete 45 eura
2. 260 – 330 eura 120 eura dvoje djece 70 eura
3. 320 – 470 eura 80 eura troje djece 100 eura
4. 470 – 610 eura 60 eura četvero djece 130 eura
5. petero i više 150 eura
  • Isplata dječjeg dodatka biti će u travnju, a mirovinskog dodatka u svibnju

 

Vezani članci

Najčitanije