Proso je jedna od najstarijih i najzdravijih žitarica koja se, osim u ljudskoj prehrani, godinama koristi i za prehranu peradi, stoke i ptica. U posljednje je vrijeme sve se više koristi u kuhinjama diljem svijeta.
Ujedinjeni narodi su zbog svega navedenog 2023. godinu proglasili međunarodnom godinom prosa. Na svečanosti proglašenja, Qu Dongyu, glavni direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, istaknuo je nutritivnu vrijednosti prosa i njegovu važnu ulogu u osnaživanju malih poljoprivrednika, rješavanju pitanja sigurnosti hrane i postizanju održivog razvoja. Proso se uspješno uzgaja i na zemljištima koja nemaju izvrsnu kvalitetu tla, kao i onima s ograničenim pristupom navodnjavanju.
Proso je osnovna hrana u Indiji i dijelovima Afrike već nekoliko stoljeća, a stigao je iz Kine prije najmanje 5000 godina. Postoji čak devet vrsta ove žitarice koje se uzgajaju u različitim regijama Indije. Razlikuju se po boji, veličini i teksturi, ali dijele otprilike isti nutritivni sastav. Sve vrste imaju lokalna imena na mnogim indijskim jezicima, što potvrđuje njihovu povijesnu zastupljenost u različitim regijama, prenosi izvješće BBC-a portal Punkufer.hr.
Kako piše BBC, prema stručnjakinji za holističku prehranu Amiti Gadre, dobrobit prosa nije samo u tome što nema glutena. Ta sićušna žitarica ima više željeza i kalcija od prerađene pšenice i riže. Također je vrlo bogata vlaknima, što je čini dobrim izbor za one koji pokušavaju kontrolirati šećer u krvi.
U posljednje ga vrijeme sve češće možemo naći na jelovnicima restorana u jelima kao što su salate, tortilje, palačinke, kaše pa čak i pizze, a razlog tome su kuhari koji shvaćaju koliko proso može ponuditi za naš užitak i zdravlje. Postoje čak i bezglutenska piva na bazi prosa.
Novi trend popularnosti prosa nastao je kao odgovor na činjenicu da ta sitna, ali moćna žitarica ne koristi samo potrošačima nego i poljoprivrednicima, kao i okolišu, zbog čega je i dobila nadimak ‘pametna hrana’.
