Svima nam je poznata ona ‘bit će kiše, bole me sve kosti’ ili ‘u kostima osjećam južinu’. Nekada su se samo starije osobe žalile na glavobolju i bolove u zglobovima kod promjene vremena u vidu zahlađenja, kiše ili snijega. Danas znamo da gotovo sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike. Stoga smo se zapitali koliko vrijeme utječe na naše duševno i fizičko stanje, što je zapravo meteoropatija i može li se liječiti, odnosno spriječiti, a odgovore smo potražili kod Dragice Polančec-Fodor, koprivničke liječnice obiteljske medicine.
Promjene raspoloženja
– Meteoropatija se odnosi na tegobe neurovegetativnog karaktera koje se događaju pod određenim klimatskim okolnostima. Najčešće okolnosti koje izazivaju te tegobe su promjene temperature, tlaka, vlage ili količine dnevnog svjetla – objašnjava nam liječnica te dodaje kako se osoba podložna meteoropatiji naziva meteoropatom te kako je on iznadprosječno sklon promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe klimatske varijacije, a tegobe mu popuštaju istodobno s prestankom tih okolnosti.
Što se tiče simptoma, doktorica nam pojašnjava kako uobičajeni simptomi meteoropatije uključuju razdražljivost, napetost, nesanicu, potištenost, malodušnost, tjelesnu slabost ili bolove.
– Neke osobe osjetljive na promjene vremena mogu se osjećati umornije, ali ipak teže zaspe i slabije spavaju. Druge postaju tjeskobne i napete kad se vjetar pojača ili im opada raspoloženje kad je oblačno i kišovito. Trećima se pojačavaju bolovi u kritičnim dijelovima tijela, osobito zglobovima ili ih pogađaju napadi migrene, astme ili alergije – govori nam i dodaje kako su na vremenske prilike pojačano osjetljivi i ljudi koji pate od osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, žučnih i bubrežnih kamenaca te oni kojima je amputirana noga.
– Zašto je sve to tako? Zato jer vremenske promjene izazivaju elektromagnetske impulse koji naš organizam potiču na reakciju i prilagodbu. Na taj način vremenske promjene, osobito nagle, organizam opterećuju prisiljavanjem na brzu prilagodbu – ističe i dodaje kako je analiza tjelesnih aspekata meteoropatije pokazala da je ta patologija u vezi s funkcioniranjem hipofize, preciznije s njezinim prednjim režnjem adenohipofizom koji proizvodi adrenokortikotropni hormon (ACTH), odnosno hormon stresa. Pod okolnostima pada temperature, kaže, adenohipofiza pojačava lučenje tog hormona, izazivajući kod meteoropata razdražljivost i napetost. Istodobno dolazi do smanjene proizvodnje endorfina, supstancije koja također nastaje u mozgu, a koja posjeduje sposobnost ublažavanja boli, jačanja imuniteta i podizanja raspoloženja.
U razgovoru smo doznali i kako postoje tipa meteoropatije, primarna i sekundarna.
– Primarna ili osnovna meteoropatija javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena, dok je sekundarna stanje kada se neke već prisutne bolesti (visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti, upalne i degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sustava) pogoršavaju zbog vremena – naglašava Polančec-Fodor te dodaje kako je prema većini ispitivanja, broj osoba osjetljivih na vremenske prilike u porastu.
Tjelesna aktivnost
– Meteoropatija nije prirodno stanje, već je uzrokovana modernim stilom života, konkretno našom željom za udobnošću. Živimo sjedilački, u klimatiziranim, odnosno često pregrijanim prostorima, zaštićeni od prirodne klime i vremena. Stoga potiskujemo rad vlastitih mehanizama koji usklađuju tjelesnu harmoniju, što zbunjuje naše tijelo koje ne prepoznaje i prirodno ne uči reagirati na vremenske promjene – govori nam liječnica.
Dodaje kako su mnoga istraživanje pokazala da su tjelesno aktivne osobe, koje provode više vremena na otvorenom, otpornije i jedva osjećaju promjene atmosferskih uvjeta.
– Meteoropatija se može ublažiti jačajući otpornost organizma na učinke vremena. Koliko god bili zauzeti, pronađite vremena za izlazak, prošećite se i po kiši i snijegu, budite u kontaktu s cijelim rasponom temperatura i vlažnosti zraka. Čest boravak u prirodi ponajbolja je metoda povećanja sposobnosti organizma da se nosi s vanjskim okolnostima, a tako ćete se i riješiti svih tegoba i problema s vremenom – zaključila je liječnica Polančec-Fodor.
