Razina kolesterola u krvi prepoznata je kao jedan od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika u današnjoj populaciji. Iako neophodan za život, povišena razina kolesterola u krvi ili hiperkolesterolemija predstavlja faktor rizika za bolesti poput ateroskleroze, srčanog udara, angine pektoris te moždanog udara i dijabetesa. Kolesterol je molekula koja se proizvodi u jetri ili se u organizam unese hranom, a na različite se načine u organizmu prenosi krvotokom pa ga je potrebno pratiti i po potrebi regulirati. Najveći dio kolesterola od oko 80 posto nastaje u jetri (endogeni izvor), dok 20 posto potječe iz hrane koju unosimo u organizam (egzogeni izvor). Prva i osnovna terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi je promjena prehrambenih, ali i drugi životnih navika kao što su povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje tjelesne težine i prestanak pušenja. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, ali i dalje uz prilagođenu prehranu.
Dnevni unos kolesterola trebao bi biti do 300 miligrama za zdrave osobe, odnosno 200 milograma kod povišenih vrijednosti LDL kolesterola. Potrebno je i ograničiti unos masti na najviše 30 posto od ukupnog unosa energije te unos zasićenih masti ispod 10 posto ukupnog unosa energije. To se može postići smanjenjem unosa hrane koja je bogata kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama kao što je žumanjak jajeta, iznutrice, mesne prerađevine, crveno meso te pržena hrana. Potrebno je i smanjiti unos punomasnih mliječnih proizvoda (punomasno mlijeko, sir, vrhnje i maslac) te dati prednost biljnim uljima poput maslinovog i suncokretovog ulja. Što se načina pripreme hrane tiče, prednost valja dati kuhanju i pirjanju.
Povoljan utjecaj na razinu kolesterola u krvi kroz prehranu ima veći unos hrane bogate prehrambenim vlaknima kao što su cjelovite žitarice (pšenica, riža, ječam, zob) i proizvodi od punog zrna (integralno brašno, kruh, tjestenina).
Okosnica osnovne terapije za sprječavanje, ali i regulaciju i liječenje povišenog kolesterola je pravilna prehrana uz fizičku aktivnost te promjena loših životnih navika. To su čimbenici na koje možemo utjecati, a osobe koje spadaju u rizičnu skupinu za razvoj kardiovaskularnih bolesti bi trebale češće obavljati preglede.
Za lijekovima se poseže tek kada prvotna terapija ne uspijeva ili kod iznimno povišenih vrijednosti, ali uz nastavak pridržavanja preporuka.
