Sa Željkom Lackovićem, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Đurđevca razgovarali smo u njegovom odvjetničkom uredu, taman između primanja stranaka, odvjetničkih dužnosti i dogovaranja ročišta, ovaj bivši saborski zastupnik izdvojio je vrijeme kako bi nam otkrio više o vlastitim izbornim ambicijama. Neki su već krenuli s predizbornim kampanjama, a novu rundu parlamentarnih izbora možemo očekivati sljedećeg proljeća.
Pred nama je izborna godina, a možemo reći da traje i kampanja. Jeste li odlučili hoćete li direktno ili kao podrška sudjelovati u izborima? Kakav i čiji program biste mogli podržati?
Trenutno se na prostoru cijele Hrvatske okupljaju nezavisni kandidati, lokalno prepoznatljive osobe koje su dobile mandat na lokalnim izborima i očekujemo da će do stvarnog početka prave kampanje sve te opcije biti okupljene u jednu zajedničku platformu. Na tome i sami sudjelujemo i kao stranka Nezavisni. Zasad su povratne informacije i razgovori na terenu optimistični i vjerujemo da ćemo uspjeti okupiti sve nezavisne lokalne lidere u jednu cjelinu koja bi u svim izbornim jedinicama izašla na parlamentarne izbore. Naša politička platforma je jednostavna, svi nezavisni načelnici i gradonačelnici, a njih je 130 u Hrvatskoj, su u svojim sredinama dobili povjerenje svojih sugrađana. Riječ je o čestitim pojedincima koji su pobijedili političke protivnike iz starih, tradicionalnih stranaka upravo zbog drugačijeg pristupa politici – oslobođeni stranačkog političkog elitizma, a što će predstaviti i na nacionalnim izborima. Važno je naglasiti da je riječ o ljudima koji su se dokazali u uspješnom vođenju svojeg grada ili općine, dakle pojedinci koji znaju raditi za opće dobro. U mjestima gdje su vladali stranački gradonačelnici nakon dolaska nezavisnih kandidata u pravilu se uvodi red u funkcioniranje lokalne samouprave a kod građana se vraća optimizam. To je promjena koju građani očekuju i na nacionalnoj razini.
Iza nas je, nacionalno gledano, zahtjevan mandat ove Vlade. Je li on bio uspješan s obzirom na probleme i kako vi vidite trenutno stanje u državi, od gospodarstva, pravosuđa, pa i nekih afera koje su se pojavile?
U Hrvatskoj prevladava jedan politički smjer, a to je proeuropska politika. Ulaskom u eurozonu i Schengen ispunjeni su zadnji ciljevi na europskom putu Hrvatske. Nitko od političkih aktera ne spori te uspjehe, a nijedna ozbiljna nacionalna politika ne nudi bilo kakav drugi smjer, tako da je s te strane, baš zbog financijske i ekonomske stabilnosti našeg malog tržišta, rezultat pozitivan. Sve ono negativno što gledamo iz dana u dan u medijima je nasljeđe ne samo ove Vlade, čiji dužnosnici ipak prednjače u kršenju zakona svake vrste, već je to uvriježeno pravilo svih vlada koje su bile od 90-ih godina. Razina korupcije na svim nivoima vlasti, urušene institucije, te slabo pravosuđe predstavljaju ozbiljan problem i pokazatelj su zlouporabe u obnašanju vlasti što dovodi do gubitka povjerenja ljudi u institucije i sve manje sudjelovanje u demokratskim procesima. Naročito predstavlja problem da se stručni, obrazovani i sposobni ljudi ne žele aktivno uključivati u politički život. Takvo negativno ozračje bez optimizma u pozitivne promjene ima za posljedicu iseljavanje 450.000 ljudi iz Hrvatske prema zadnjem popisu. Nadalje, globalni problemi sve se više preslikavaju i kod nas, pa građane muče inflacija, rast životnih troškova i posljedični pad standarda, a sve aktivnosti vlade u zadržavanje standarda građana pretvaraju se u prilike za lov u mutnom od dužnosnika do političkih mecena vladajućih. Zato nam trebaju novi ljudi na nacionalnoj razini, s novim znanjima, idejama i rješenjima i bez interesnih lobija.
Lacković: Sve što je od Zagreba udaljeno više od jednog sata vožnje, osuđeno je na propast. Đurđevac i Koprivnica dijele žalosnu sudbinu prometne nepovezanosti.
Vaš i naš Đurđevac ipak nema takve probleme. Kako ste vi kao predsjednik Gradskog vijeća zadovoljni razvojem grada i smjerom kojim ide? Na koje ste projekte najponosniji, a koje kapitalne projekte biste željeli ostvariti u budućnosti?
Grad Đurđevac je posljednje desetljeće izgradio svoju unutrašnju infrastrukturu kvalitetnim zaposlenicima Gradske uprave i upravnih odjela te sada na čelu s gradonačelnikom Jančijem ubire rezultate kontinuiranog vrijednog rada. Ostvarenje godišnjeg proračuna koji prelazi 100 milijuna nekadašnjih kuna u odnosu na proračun 2013. godine kada je iznosio 22 milijuna kuna, govori o velikom iskoraku koji je Đurđevac kao mali gradić uspio ostvariti. To dobro znaju i sugrađani, ali i oni iz bliže i šire okolice. Đurđevac je primjer efikasnog modela upravljanja. Za to je potrebno planiranje na duži rok, pa ono što je danas vidljivo u Đurđevcu samo je jedan dio pozitivnog što će uslijediti, od investicija u gospodarstvo, povratka Đurđevca kao trgovačkog središta, daljnjeg jačanja administrativne uloge, ali i daljnji razvoj infrastrukture i komunalnog uređenja ovog pitomog prostora koje svakim danom postaje sve poželjniji za život mladih obitelji. Značajno je razvijen predškolski i školski sustav, sva djeca su upisana u vrtiće, puno se uložilo u sportsku infrastrukturu i mlade obitelji imaju razloga za dolazak i ostanak ovdje. S druge strane, socijalni aspekt pokazuje moderno lice grada i socijalnu osviještenost pojedinaca, udruga i cijele zajednice. Projekti poput Kuće podrške Udruge Mali princ, Centra za osobe s invaliditetom i Doma za starije koji će se graditi govore o socijalnoj osjetljivosti.
Kad je riječ o revitalizaciji utvrde Stari grad koja se provodi u fazama, očekuju se trenutno rezultati prijave na EU natječaj uređenja kulturne baštine kako bi simbol našeg grada cjelovito uredili u duhu Wasserburga. Grad radi na osiguravanju potrebnog građevinskog zemljišta na kojemu bi se u suradnji s državom gradili stanovi po modelu stanovanja uz povoljni najam. Imamo značajni priljev ljudi u grad, tako da želimo u tom segmentu biti među prvima. I svakako, jedna od velikih stvari je razvoj međunarodnog studentskog kampusa u suradnji sa Sveučilištem Sjever. Riječ je o realnoj ideji i projektu kojim se žele stvoriti uvjeti za rad visokoobrazovne ustanove međunarodnog karaktera. Diplome s hrvatskih studija su jednakovrijedne u cijeloj EU a troškovi studiranja za studente iz trećih zemalja su svakako povoljniji nego u drugim članicama EU. Projekt ovisi o kvaliteti i poslovnosti u organizaciji studijskih programa u čemu je Sveučilište Sjever neprikosnoveni lider po broji kreiranja novih studijskih programa. Suradnja Sveučilišta Sjever i Grada Đurđevca ostvarila se već kroz uspješno pokretanje Preddiplomskog studija računarstva i informatike. Isto tako, važan nam je razvoj gospodarstva odnosno realizacija geotermalnih potencijala. Prema informacijama koje imamo bilo je kvalitetnih ponuda, ima puno zainteresiranih investitora koji će u dvije godine uložiti preko 100 milijuna eura u istraživanje geotermalnog potencijala na području grada. Još se čekaju rezultati natječaja o odabiru Agencije za ugljikovodike.
Naši ljudi još uvijek smatraju da je bolje kupiti garsonijeru ili mali stan u Zagrebu i iznajmljivati ga studentima nego uložiti u prekrasnu prirodu, u obnovu, rekonstrukciju klijeti i godišnje zarađivati nekoliko puta više
Turizam je neosporno jedna od glavnih politika aktualne vlasti u Đurđevcu. Uz Picokijadu, stvorili ste u sinergiji s TZ cjelogodišnju priču. Koliko je to bilo teško i zahtjevno i koji je bio recept uspjeha?
Razvoj turizma u Đurđevcu je ipak još u povojima. Primjer Đurđevca pokazuje da je moguće razvijati turizam na kontinentu, jasni su smjerovi razvoja, prirodna i kulturna baština, utvrda Stari grad i kulturni sadržaji. Plus, uspjeli smo promovirati autohtonu gastronomiju i enologiju kroz projekt Podravinoteka, a to zapravo predstavlja obrazac kako kretati u turističku ponudu u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Svakako je potrebno okupiti ljude koji imaju ambiciju bavljenja turizmom, jer ljudi su ključni faktor uspjeha u turizmu, potrebno je konstantno raditi iskorak u turističkoj ponudi, objedinjavati turističke sadržaje od razine mjesta do šire sredine kako bi se stvorili preduvjeti za duže zadržavanje i boravak turista. Treba poticati sve one koji žele biti dio turističke ponude na kontinentu jer u odnosu na morski turizam gdje se nastoji u tri mjeseca zaraditi za cijelu godinu, kontinent može stabilnije turistički poslovati kroz cijelu godinu, ali treba dobiti i adekvatni poticaj svih razina vlasti. Mnoge zemlje bez mora imaju bolje razvijen turizam kao gospodarsku granu, a ono gdje Hrvatska može napredovati je upravo kontinentalni turizam.
Prati li vašu politiku i privatna turistička infrastruktura? Kako ste zadovoljni smještajnim kapacitetima?
Gospodarski turizam primarno mora počivati na privatnoj inicijativi, dakle privatnom kapitalu. U konkretnom slučaju prve turističke kapacitete na području Grada radili su ljudi koji nisu iz Đurđevca, a uvidjeli su sve naše prednosti i potencijale za razvoj turističkog sadržaja. Naši ljudi još uvijek smatraju da je bolje kupiti garsonijeru ili mali stan u Zagrebu i iznajmljivati ga studentima nego uložiti u prekrasnu prirodu, u obnovu, rekonstrukciju klijeti i godišnje zarađivati nekoliko puta više. Sve više ljudi prepoznaje potencijal i uključuju se u podrške koje dobivaju od Grada i Županije. U turističkom smislu, dužnost gradova je da na interesantan način učini dostupnim za prezentaciju posjetiteljima sve ono što ih čini prepoznatljivim ili posebnim u kulturološkom ili geografskom smislu, ali sav turistički proizvod treba prepustiti u privatne ruke.
Naša županija dosta mnogo je toga ‘dobila’ nacionalnim i EU projektima, od pruge, aglomeracije, pa eto napokon i početka gradnje brze ceste. Aglomeracija direktno obuhvaća i Đurđevac, no prometno, čini se – Đurđevac zasad još nema neko konkretno rješenje povezivanja s velikim gradovima?
Pitanje prometne povezanosti zapravo je pitanje demografije. Sve ono što će biti udaljeno do 100 kilometara ili jedan sat vožnje od grada Zagreba imat će mogućnost demografski opstati. Sve ono što će biti dalje osuđeno je na depopulaciju i gospodarsku propast. To je glavni razlog zašto treba biti prometno povezan, jer možete davati zemljište i za nula eura u poslovnim zonama, ali što ako tu nema tko raditi? Investitor će radije platiti 100 eura po kvadratu u Svetoj Nedjelji jer će tamo imati mobilnu bazu radnika koje će zaposliti. Jedan sat je gornja granica prihvatljivosti dnevnih radnih migracija i zato smatramo da je važno da se Koprivnica i Đurđevac povežu sa Zagrebom. Koprivnica je u iščekivanju realizacije obilaznice Križevaca s neizvjesnim nastavkom do same Koprivnice, dok Đurđevac do Zagreba ide preko Bjelovara koji je u nešto povoljnijoj poziciji. Radi se zadnja dionica prema Bjelovaru, ali u jednom traku. Nama povezivanje brzom spojnom cestom s Bjelovarom jamči da je barem netko zabilježio potrebu spajanja ovog našeg kraja na brze ceste koje se grade. Niti cesta prema Koprivnici, niti prema Bjelovaru nisu brze ceste u punom profilu već jednotračne ceste, a ja smatram da su to ceste smrti, primjer za to je Istarski ipsilon. S druge strane, cesta Đurđevac – Bjelovar dobit će svoj značaj kad nacionalna prometna strategija odluči povezati posavski i podravski koridor, a to je dionica Đurđevac – Bjelovar – Čazma – Ivanić. No, te ceste nisu niti u fazi izrade studije utjecaja na okoliš. Dakle, Đurđevac nije u povoljnijoj situaciji nego Koprivnica unatoč tome što će se do Bjelovara prije napraviti cesta. Đurđevac i Koprivnica dijele žalosnu sudbinu prometne nepovezanosti.
Kad već govorimo o cestama, čini se da bi Podravska magistrala riješila velik dio problema. Koliko je ona izgledna?
Izgledno je da nove podravske magistrale neće biti u planovima Hrvatskih cesta niti Vlade dok god se u Hrvatskoj ne preokrene razmišljanje da je proizvodnja i poljoprivreda bitnija od turizma. Imamo najave, radi se posljednjih 192 kilometra autoceste na Jadransko-jonskoj dionici u RH. Država se zadužila za 1,35 milijardi eura za dovršenje cesta, a nigdje se ne spominje brza podravska magistrala koja zapravo nužno treba radi gospodarstva i sprečavanja daljnje depopulacije.
Bilo je političkih pa i “programskih” trzavica između Grada i Županije, no sudeći prema projektima koje zajedno realizirate, očito postoji i politička volja da se neki projekti odrade unatoč mogućim političkim razilaženjima. Kako ste zadovoljni suradnjom, čemu se nadate u budućnosti?
Kod projektne suradnje nikad nije bilo trzavica, ali je bilo zbog izostanka projektnih aktivnosti i inicijativa. Trebalo nam je pet godina pisanja amandmana za uvođenje Tima 2 hitne medicine za područje Đurđevca i okolnih općina kako bi se ujednačila dostupnost hitne medicine u cijeloj KKŽ i spasili mnogi životi, ali opet u svega dva mjeseca postignut je dogovor za prijavu na EU financiranje izgradnja Doma za starije osobe u Đurđevcu koji će biti dostupan za smještaj korisnika i okolnih općina. Ključna politička točka razilaženja nikad nije neke ideološke naravi, već mi smatramo da je moguće napraviti više na području djelovanja Županije i da Županija treba imati jaču ulogu u razvoju. Nismo zadovoljni dinamikom, vrijeme korištenja EU fondova je ograničeno i lagano prolazi, a neke prilike koje se propuštaju neće imati popravni. Bojim se da će dosta projekata ostati nerealizirano iako se vode kao dio strategije Županije i dio su Sporazuma pet sjevernih županija.
RCGO Piškornica bila je česta tema u političkim i javnim krugovima. Sad kad je sve krenulo, kakav je Vaš stav oko ovog kapitalnog projekta i mislite li da je postojalo bolje rješenje?
RCGO je projekt koji ima poznate političke aktere, nepotrebno je više ulaziti u genezu. Takav projekt nije trebao niti Koprivnici, a niti Podravini općenito. On je dio koncepta gospodarenja otpadom na način koji si ne mogu priuštiti niti najrazvijenije zemlje Europske unije, a na kraju će to sve platiti građani preko poreza i velikih troškova zbrinjavanja otpada. Trebali smo u ostvarenju efikasnog gospodarenja otpadom ići drugim smjerom, a ne gradnjom ovakvih megacentara na neprikladnim mjestima, u okružju čiste prirode i zaliha kvalitetne podzemne vode, no i to je sada uzaludno slovo. Najveća opasnost osim ugrožavanja ekologije leži u činjenici da je moguća kriza s deponiranjem otpada, jer ako se projekt ne realizira u predviđenim rokovima, odlagalište Piškornica neće moći primati otpad nit sa područja naše županije. Tada će biti problem ne samo koliko platiti, već gdje uopće zbrinuti otpad.
