- Pojedinci su se bojali turskih radnika, a sad ih se zove na rođendane i vjenčanja
Križevci su nekada bili poznati po svojim štatutima i Krvavom križevačkom saboru, a u novije vrijeme i kao jedini podravski grad koji ima priključak na brzu cestu. Vremena se, srećom, mijenjaju pa su tako danas možda najpoznatiji kao prvi hrvatski grad koji bi do 2030. godine mogao postati u potpunosti energetski neovisan zbog čega su i predvodnici zelene tranzicije u Hrvatskoj. Kasni li Hrvatska za Križevcima i koja je budućnost Prigorja, zna gradonačelnik Mario Rajn.
Križevci su sve šire poznati kao predvodnici zelenih politika. U Hrvatskoj ste primjer drugima, no tko je primjer vama?
Tako je, Križevci su unazad pet godina postali primjer brojnim gradovima u Hrvatskoj, ali i diljem Europe. Tome svjedoče brojne konferencije na koje smo pozvani i gdje nas redovito ističu kao primjer dobre prakse. Naravno da ideja energetski neovisnog grada nije došla sama po sebi već nam je odličan primjer u tom smjeru bio Grad Guessing u Austriji koji je početkom 90-ih krenuo ka energetski neovisnom gradu. Oni su danas potpuno energetski neovisni, a što je važnije, u cijelu su priču uključili građane. Upravo to je naša nit vodilja. Energetska neovisnost ne može se postići ako građani nisu uključeni i ne shvaćaju važnost ovog cilja.
Kasni li Hrvatska za zelenom tranzicijom?
Zasigurno da, najveći problem je nedostatak konkretnih projekata, odnosno projektnih dokumentacija. Na primjer, obnova od potresa bila je prilika da se pri obnovi uvode nove zelene tehnologije. Na žalost, nitko nije bio spreman ni konceptima, a ponajmanje izvedbenim projektima raditi obnovu na takav način pa se provodio posao na uobičajen način, kako se gradi i obnavlja zadnjih nekoliko desetljeća. U takvim se situacijama očituje nedostatak jasnih mjera i aktivnosti kojima bi se ostvarila zacrtana vizija. Deklarirano, na razini dokumenata i strategija, Republika Hrvatska je aktivni dionik ‘zelene tranzicije’, a u provedbi značajno manje.
Deklarirano, na razini dokumenata i strategija, Republika Hrvatska je aktivni dionik ‘zelene tranzicije’, a u provedbi značajno manje
Mogu li Križevci zaista postati energetski neutralni do 2030. godine? Što se po tom pitanju još mora učiniti, a što je već učinjeno?
Čvrsto smo uvjereni da ovaj cilj možemo postići i da smo na dobrom putu. Pitanje energetike je pitanje treće dekade 21. stoljeća. Križevci to mogu postići postavljanjem solarnih elektrana te korištenjem geotermalne energije. Trenutno traje istraživanje ležišta geotermalnog izvora kojeg Križevci već imaju te smo u završnoj fazi pripreme dokumentacije za izgradnju velike fotonaponske elektrane na ulazu u grad instalirane snage 7MW. Nju planiramo financirati ulozima građana što će biti još jedan dobar primjer građanske energije. Samo ta elektrana će pokrivati oko 15 postoukupne potrošnje grada na godišnjoj razini. Ona sama naravno neće biti dovoljna pa ćemo odmah nakon izgradnje krenuti u pripremu za nove velike elektrane. Paralelno s tim procesom i građani moraju odraditi svoju ulogu. Ponajprije mislim na postavljanje fotonaponskih elektrana na krovove obiteljskih kuća, ali i poduzetničkih hala. U tome Grad pomaže svojim građanima kroz sufinanciranje izrade projektne dokumentacije kao i izgradnje. Do sada smo financirali izgradnju oko stotinjak elektrana i svake godine imamo sve veći interes te isti pratimo financijskim povećanjem u proračunu. Osim elektrana koje je sufinancirao Grad, tu su još i u potpunosti privatne odnosno poslovne investicije te elektrane koje je sufinancirala županija ili Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupno u gradu imamo oko dvjestotinjak elektrana. Pored toga, za iduću godinu pripremamo i elektranu snage 200kW na krovu Komunalnog poduzeća Križevci po modelu građanske energije. Do kraja ove godine idu elektrane na 6 krovova javnih objekata u okviru projekta One Sun također preko 200 kW ukupne instalirane snage. Primjećujemo da upravo građani sve više prepoznaju važnost korištenja obnovljivih izvora energije jer je to ulaganje u kojem se cijela investicija vraća kroz nekoliko godina. Sljedeće godine idemo ponovno s javnim pozivom za sufinanciranjem i vjerujemo da će do 2030. godine najmanje 1000 kuća postaviti solarnu elektranu. Idemo korak po korak i uvjereni smo da ćemo ostvariti zacrtani cilj.
Energetska neutralnost ipak nije nekakvo ‘magično rješenje’ svih problema koji nas čekaju u budućnosti. Koji su drugi veliki izazovi za generacije koje dolaze?
Vjerujem da su svi vidjeli da smo u manje od godinu dana riješili dugogodišnji problem nedostatka liječnika primarne zdravstvene zaštite. Nakon što smo uveli poticajnu naknadu, uspjeli smo osigurati dva ginekologa i pedijatra te tako osigurati adekvatnu zdravstvenu skrb za naše sugrađane iako Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije nije pod ingerencijom grada. Da smo ostali čekati neko rješenje ili samostalni dolazak liječnika, vjerojatno bi još uvijek bili u problemu. Ono što sada vidimo je da će takvih problema biti još pa smo stoga krenuli sa stipendiranjem studenata deficitarnih zanimanja koji će moći posao po završetku studija potražiti u Križevcima, a uskoro ćemo krenuti i sa sufinanciranjem specijalizacija koje će nama kroz nekoliko godina biti potrebne. Razmišljamo unaprijed kako nam se ne bi ponovila prošlost i nedostatak liječnika. Zdravlje građana je iznimno važno kao i zdravstvena skrb.
Jeste li zadovoljni projektima realiziranim u protekloj godini?
Maksimalno smo iskoristili sredstva Fonda solidarnosti Europske unije i potpuno obnovili Osnovnu školu Ljudevita Modeca, krovište na staroj zgradi Osnovne škole Vladimir Nazor, obnovili smo ceste u nekoliko gradskih ulica i naselja te obnovili krovište na zgradi Gradske uprave. Sve zajedno iz ovog Fonda povukli smo gotovo 3 milijuna eura što potvrđuje da znamo i da smo stručni. Moram istaknuti zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama jer zahvaljujući toj suradnji uspjeli smo intenzivirati infrastrukturne radove i idemo prema kraju realizacije. Razumijem građane koji imaju problema s prometovanjem, nije lako kada se radovi odvijaju oko kuća i zgrada, ali ovi projekti rade se za sljedećih nekoliko desetljeća i vjerujem da će nam kad se završe svima biti bolje i ljepše. Kao i svemu do sada, tako će i ovim radovima doći kraj, a ovim putem građane još jednom molim za strpljenje i razumijevanje.
Što se planira za 2024. godinu?
Održat ćemo konferenciju za medije sljedeći tjedan na kojoj ćemo predstaviti sve što građane očekuje sljedeće godine. Bit će tu projekata i programa koji se tiču djece, mladih, roditelja, umirovljenika, socijalno ugroženih osoba, odnosno pokrit ćemo potrebe svih. Želimo ulagati i ulažemo u infrastrukturu, ali uvijek nam je važnije realizirati projekte koji se tiču izravno naših građana. Čovjek nam je uvijek na prvom mjestu i to nam je nit vodilja. Nadam se da će 2024. godina ostati obilježena kao najuspješnija godina do sada na radost i zadovoljstvo svih Križevčanki i Križevčana.
Kako napreduje izgradnja terminala za intermodalni prijevoz? Što je on točno i kakve će koristi donijeti gospodarstvu i prijevoznicima u Križevcima?
Projekt izgradnje terminala za intermodalni prijevoz je u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije pri čemu se ne radi sve objedinjeno, nego se prvo rade temeljni dokumenti kako se spojiti u javnu infrastrukturu HŽ Infrastrukture. Početkom listopada potpisao sam Sporazum s Upravom HŽ Infrastrukture o ustupanju 2,4 kilometara kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica. Riječ je o kolosijeku koji će biti glavni ulazno-izlazni kolosijek novog terminala. Ovo je strateški projekt koji je uvršten u Razvojni sporazum Sjever, a koji će po završetku donijeti brojne koristi gospodarstvenicima i poduzetnicima. Vrlo pojednostavljeno, radi se o terminalu na kojem je moguć pretovar robe sa vlaka u kamione i obrnuto. U Hrvatskoj je nažalost to moguće samo na nekoliko lokacija dok je potreba mnogo veća, a bit će i u budućnosti s obzirom da je vlak najodrživiji sustav prijevoza tereta. Križevci će tom izgradnjom postati važna destinacija u poslovno-logističkom smislu što će paralelno omogućiti zapošljavanja te povećanje proračunskih prihoda i dohotka stanovnika.
Građani Podravine moglo bi biti pomalo zbunjeni kad ispred sebe dobiju glasačke listiće sa predstavnicima Slavonije
Kad smo već kod gradnje, Čengiz i dalje radi na obnovi željezničkog kolosijeka. Što će biti s njihovim ‘gradom u gradu’ nakon što radovi budu završeni?
Nakon isteka zakupa tvrtka je obavezna vratiti zemljište u prvobitno stanje te demontirati kamp i sve što nije trajno spojeno sa zemljom. S druge strane, gradu ostaje uređena glavna prometnica u pravcu sjever – jug, priključak na ŽC 2212 i kompletna infrastruktura – plin, vodovod, fekalna i oborinska kanalizacija, DTK, elektroinstalacije i javna rasvjeta.
Jesu li se turski radnici sad već potpuno integrirali u lokalno društvo?
Da, apsolutno. Nitko do sada nije imao nikakvih problema s njima, čak štoviše, toliko su integrirani da ih se zove na rođendane, vjenčanja, odnosno sklopljena su i prava prijateljstva između turskih radnika i Križevčana. Koriste sve usluge koje se nude u Križevcima, posjećuju manifestacije i stvarno su postali dio nas. Od početka sam tvrdio kako s turskim radnicima neće biti problema, usprkos nekim zlogukim prorocima koji su nas zasipali strahom i panikom.
Postoji li mogućnost da se neki od njih trajno ‘skrase’ u Križevcima?
Vjerujem da postoji, pogotovo kad je riječ o obiteljima.
Velik dio Podravine još uvijek s nestrpljenjem očekuje izgradnju brze ceste. Kako je ona doprinijela rastu i razvoju Križevaca?
Brza cesta nam je omogućila da postanemo svojevrsno predgrađe Zagreba. Od Križevaca do ulaska u Zagreb potrebno je pola sata što je puno brže nego primjerice doći s jednog kraja Zagreba na drugi. Naravno da su nas prepoznali i poduzetnici pa tako danas u Razvojnom centru i tehnološkom parku te u Poslovnoj zoni Gornji Čret imate poduzetnike koji nisu iz Križevaca, ali su odlučili ovdje raditi. Naravno, to vuče i onaj dio doseljavanja pa tako imamo nekoliko obitelji koje su došle živjeti u Križevce. Vjerujem da su svi primijetili da u Križevcima niču stambene zgrade čiji se kapaciteti vrlo brzo pune. Želimo da Križevci doista postanu sigurno i prirodno okruženje za postojeće, ali i za nove stanovnike.
Kako komentirate činjenicu da je križevački kraj ušao u novu izbornu jedinicu i hoće li to ikako promijeniti predizborne stranačke navike?
Križevački kraj ostao je u istoj izbornoj jedinici dok je Podravina prešla u novu. Mislim da je došlo do još veće podjele na Prigorje i Podravinu i da će posebice građani Podravine biti pomalo zbunjeni kad ispred sebe dobiju glasačke listiće sa predstavnicima Slavonije. Po mom osobnom mišljenju, izborne jedinice bi trebale dodatno osnaživati već postojeće cjeline jer na taj način postoji i motiviranost ljudi da se uključenjem u izborni proces dodatno utječe na odluke na lokalnoj razini. Bojim se da to novim izbornim jedinicama neće biti slučaj. Ipak, bez obzira na granice izbornih jedinica, koje su promjenjive, smatram da je odgovornost svih nas da u što većem broju izađemo na izbore i izaberemo vlast koja će respektirati volju građana i naše lokalne posebnosti.
