- U 11 mjeseci ove godine dozvole rad i boravak u Hrvatskoj izdane su za više od 160.000 stranaca, što je znatno više nego lani
Zaključno s krajem studenoga broj stranih državljana kojima su izdane dozvole za rad i boravak došao je do brojke od 160.464, pokazuju brojke Ministarstva unutarnjih poslova, prenio je u najnovijoj analizi portal Poslovni.
U tom razdoblju za 30 posto premašen je ukupan broj izdanih dozvola na razini cijele prošle godine pa bi u konačnici međugodišnji rast mogao biti oko 40 posto.
Više od 70 tisuća ili oko 45 posto ih je iz uže regije, a iz azijskih zemalja oko 41,5 tisuća ili 35 posto, najviše iz Nepala, Indije i Filipina. Već poslovično, najviše stranih radnika je u građevinarstvu, za što je izdano više od 50 tisuća dozvola, te u djelatnosti turizma i ugostiteljstva gdje ih je više od 40 tisuća.
Ovim brojkama možemo dodati i demografske projekcije prema kojima bi se domaće stanovništvo u radno aktivnoj dobi u iduća dva desetljeća moglo smanjiti za dodatnih oko 400 tisuća ljudi. Razlog je odumiranje domaćeg stanovništva uz pad broja novorođene djece, kojih je u prvih deset mjeseci oko 1600 manje nego u istom lanjskom razdoblju.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca računaju da je realno očekivati da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200 tisuća te da bi ukupan broj stranih radnika već do 2030. mogao dosegnuti 400 do 500 tisuća. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj. Dodali su i kako u Hrvatsku većinom ipak dolaze niskokvalificirani radnici te naglašavaju kako su mahom slabije produktivni.
– I najpovršniji pogled na popis zanimanja ukazuje da su većinom u pitanju poslovi niske razine složenosti i dodane vrijednosti, odnosno nije vidljivo mnogo od famoznih ‘specifičnih znanja i vještina potrebnih tržištu rada’, a još manje visokokvalificirane radne snage. Većinom je posrijedi opća radna snaga koja omogućava daljnje bujanje nepovoljne industrijske strukture i nazadovanje produktivnosti, za Poslovni je, između ostaloga, rekao Teo Matković, viši znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
