- Proizlazi da jedan zaposleni u djelatnosti vodoopskrbe i gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ‘opslužuje’ 133 stanovnika, u Danskoj 397, Irskoj 329, u Sloveniji 156, a u Slovačkoj 248 stanovnika.
U ekonomskim izvješćima raznih međunarodnih organizacija i tijela, od Europske komisije i OECD-a do Svjetske banke i MMF-a, već dugi niz godina jedna se reformska preporuka Hrvatskoj stalno ponavlja. To su poboljšanja upravljanja državnim poduzećima. Uz depolitizaciju i profesionalizaciju, povećanje njihove efikasnosti obično prati i pitanje optimalizacije broja zaposlenih. Taj se segment našao i najnovijoj Bijeloj knjizi Udruženja stranih ulagača, objavio je portal Poslovni.
Iznesena je procjena da u državnim poduzećima koja u Hrvatskoj zapošljavaju oko 100.000 ljudi postoji oko 20.000 viška koji se može iščitavati i kao ‘skrivena nezaposlenost ili podzaposlenost’. Preporuke idu u smjeru identifikacije viškova i razvoja programa prekvalifikacija radi povećanja zapošljivosti u dijelovima gospodarstva gdje nedostaje radnika.
Analiza svih sektora koje kontrolira država sugeriraja da bi razmjerno najveći viškovi mogli biti u vodoopskrbi i upravljanju otpadom te u energetici, tj. djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom. Primjerice, prema DZS-u, ta dva bloka imaju više od 40.000 tisuća zaposlenih, uglavnom u javnom sektoru. Pojedinačno najveća kompanija, Hrvatska elektroprivreda, krajem 2022. imala je na razini grupe 11.782 zaposlena (bez NE Krško).
U Bijeloj knjizi za usporedbu su uzete četiri veličinom slične zemlje, Slovenija i Slovačka kao bliskije zemljopisnom blizinom i/li stupnjem razvoja te dvije razvijene zapadnoeuropske (Danska i Irska).
Kao glavni parametar uzet je omjer broja stanovnika i broja zaposlenih u javnom sektoru koji pokazuje koliko stanovnika opslužuje jedan zaposleni u javnom sektoru. Pritom veći omjer (više stanovnika po jednom zaposlenom) u osnovi znači veću učinkovitost rada u javnom sektoru, iako to katkad može značiti i nedovoljan broj zaposlenih.
Kako bilo, proizlazi da jedan zaposleni u djelatnosti vodoopskrbe i gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ‘opslužuje’ 133 stanovnika, u Danskoj 397, Irskoj 329, u Sloveniji 156, a u Slovačkoj 248 stanovnika.
Kad je riječ o energetici, razlike su ipak manje. S 248 stanovnika na jednog zaposlenog u opskrbi strujom i plinom Hrvatska ima gotovo isti omjer kao i Slovenija, no u Irskoj i Danskoj on je osjetno veći – jedan zaposleni na više od 340 stanovnika.
Autori analize podsjećaju i na lanjsko ekonomsko izvješće Svjetske banke u kojem stoji kako sektor vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj bilježi najveće odstupanje od referentnih kriterija produktivnosti tj. dodane vrijednosti po radniku u, primjerice, Njemačkoj.
– U Hrvatskoj se pokazatelji politizacije odnose na to što promjene vlada često dovode do promjene uprava. U javnosti se pojavljuju kontroverze pri imenovanju osoba na ključne pozicije, a zabilježeni su i slučajevi visoke korupcije povezani s državnim poduzećima, stoji u izvješću.
