Prema lani objavljenom istraživanju o tržištu knjiga, koje su proveli GfK, Knjižni blok te Zajednica nakladnika i knjižara, u Hrvatskoj najviše čitaju visokoobrazovani, žitelji gradova, mlađi i, zanimljivo, žene. Knjige se slabo kupuju, uglavnom se posuđuju u knjižnicama, a najbolje ide lijepa književnost. Prema iskustvu knjižničara i knjižara, u našoj županiji čita se dosta, uz pet narodnih knjižnica djeluju i dva bibliobusa pa je svaki sedmi stanovnik član knjižnice. Mi smo za vas istražili što čitaju naši viđeniji sugrađani i koje naslove predlažu.
Petru Lukačiću iz Knjižnice i čitaonice Fran Galović kroz ruke dnevno prođu stotine knjiga, neke ga privuku, a neke ne. Ipak ima onih knjiga koje odmah zaokupe moju pažnju, a da ni sam ne znam zašto i takve isti tren nosim doma.
– Nesreća je što ne uspijevam ni jedan posto njih uz svakodnevne obaveze pročitati. Izdvojio bih knjigu Metalno srce koju je napisao Donal Ryan. Iz perspektive različitih likova koji žive u maloj Irskoj sredini pratimo život zajednice i kako na nju utječe ekonomska kriza iz 2009. godine. Ali kriza nije toliko interesantna koliko su interesantne sudbine ljudi, njihova razmišljanja, jadi i životne brige. Duboka ljudska promišljanja, problemi iz prošlosti, zloba prema svojim najbližima i nemoć da se odmakne od ogovaranja. Uvijek su me privlačili romani koji propitkuju međuljudske odnose i utjecaj okoline na pojedinca, a ovo je upravo takav roman – objasnio je Lukačić.
Kustosica AK galerije Tanja Špoljar kao zadnju dobru knjigu koju je pročitala istaknula je petu knjigu heksaloga Moja borba, norveškog pisca Karl Ove Knausgaarda.
– Radi se o prozi koja prekrasno dočarava ljepotu i tugu života, unutarnje borbe i situacije s kojima se možemo poistovjetiti, a sve kroz autobiografsku priču, svojevrsnu kombinaciju dnevnika i obiteljske kronike. U iščekivanju šeste, završne knjige, ponovno čitam jednu od najdražih knjiga Ulica predaka Sunčane Škrinjarić – rekla je Špoljar.
Kustosica Muzeja grada Koprivnice Helena Kušenić izdvojila je knjigu Boginje sa Žitkove koju je napisala Katerina Tučkova. Knjiga, kaže Kušenić, ističe da je riječ o prekrasnom i potresnom dokumentarnom romanu o sudbini žena koje su za neke ljude bile boginje, a za druge vještice. Riječ je o vrlo jakoj knjizi za jake žene, smatra Kušenić.
Ravnateljica križevačke knjižnice Marjana Janeš-Žulj imala imala je spreman odgovor na pitanje o knjizi koja je se posebno dojmila u posljednje vrijeme- to je, bez sumnje, Proslava Damira Karakaša. Radi se o romanu koji tematizira prošlost, a mjesto radnje je,kao u svim Karakaševim djelima, Lika.
– Uvjerena sam da će to ostati jedna od važnijih knjiga. Vrlo je jaka, upečatljiva. Nema puno stranica, ali je snažna- otkrila je Janeš-Žulj koja preferira domaće pisce.
– Mislim da imamo odličnih autora. Dojmila me se i Doba mjedi, Slobodana Šnajdera. To je još jedna priča o hrvatskoj stvarnosti. Radi se o folksdojčerima u Drugom svjetskom ratu- preporučila je ravnateljica knjižnice.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Sandro Novosel na godišnjem je odmoru pročitao roman U kući drugih, autora Rhidiana Brooka.
Priča je to o britanskom pukovniku Lewisu Morganu koji u poslijeratnoj Njemačkoj nadgleda obnovu razrušenoga Hamburga i denacifikaciju domaćeg stanovništva. U prekrasnoj vili na obali Elbe, koju dobiva na korištenje, uskoro mu se pridružuju depresivna supruga Rachael i jedini preživjeli sin. No umjesto da vlasnike kuće, Herr Luberta i njegovu traumatiziranu kći Fredu, prisili da napuste vlastiti dom, predlaže im da obitelji žive zajedno. U napetom i tjeskobnom ozračju svatko od njih mora se suočiti s demonima prošlosti, a neprijateljstvo i tugovanje preobrazit će se u strast i izdaju.
– Preporučio bih ovu knjigu zato što govori o tome kako je važno upoznati one s kojima se ne slažemo, osobe za koje mislimo da su nam neprijatelji te da treba oprostiti- rekao je Novosel. Prema knjizi je snimljen film koji uskoro dolazi u kina. Producirao ga je Ridley Scott, a u glavnoj ulozi pojavljuje se Keira Knightley.
Ravnateljica križevačkog Pučkog otvorenog učilišta Željka Šunjić u posljednje vrijeme uglavnom čita stručnu literaturu, no od lakšeg štiva preporučila je zbirku kratkih priča argentinskog pisca i terapeuta Jorgea Bucaya pod nazivom Ispričat ću ti priču. Glavni junak knjige, mladić Demián, dolazi psihoterapeutu Jorgeu tražeći odgovore na neka njemu važna pitanja. Jorge mu pomaže da upozna sebe i prevlada svoje predrasude.
– Knjiga je prepuna optimizma. Autor je gostovao u Zagrebu, a u ovoj knjizi otkriva da je pripovijedanje najjači i najbolji lijek za sve, jer bez komunikacije nema ljudskog društva- objasnila je ravnateljica Šunjić.
Predsjednica križevačke udruge Hera Marina Švagelj Jažić nedavno je pročitala eseje od Virginie Wolf, Tri gvineje. Knjiga govori o položaju i pogledu žena u svijetu u kojem najvažnije bitke vode muškarci.
– Prikazuje kakav je to svijet u kojem smo se našle, zašto prihvaćamo i sudjelujemo u određenim ponašanjima bez da ih pripitujemo. Knjiga je za svaku ženu i muškarca kojima je važan položaj žena i rodna ravnopravnost- preporučila je Švagelj Jažić.
Ravnateljica Gradske knjižnice Đurđevac Bernarda Ferderber je ovo ljeto čitala romane Liane Moriarty, australske spisateljice poznate po uspješnicama Suprugova tajna, Posljednja obljetnica i Male laži, po kojoj je snimljena istoimena nagrađivana serija.
– Njezin posljednji roman koji sam pročitala nosi naslov Devet potpunih neznanaca, a kao što i sam naslov govori, priča govori o devet potpunih neznanaca i njihovom desetodnevnom boravku u luksuznim toplicama Tranquillum House koje obećavaju potpun preporod duha i tijela- prepričava ravnateljica.
U tom romanu devetero gosti iscrpljenih gradskim životom jedva čeka zbaciti teret viška kilograma i svakodnevnih problema i zaroniti u smireni svijet meditacije. Kilometrima od najbližega grada, bez automobila i telefona, daleko su od svijeta, jedina zabava tijekom deset dana bit će im međusobno upoznavanje i spoznaja njih samih.
– Ovaj kriminalistički roman odličan je za odmaranje uma nakon napornog radnog dana, bez previše dramatičnih opisa, sukoba i ubojstava. Ako volite sretne završetke, ovo je savršena knjiga za vas- preporučila je.
Đurđevačka umjetnica, ilustratorica i odgojiteljica Andreja Živko čitala je knjigu Plave ptice autora Davida W. Frasurea.
– Knjiga je vrlo poučna u osvještavanju životnih problema s kojima se svakodnevno suočavamo. Uz nju ti je potreban papir i olovka jer, kroz zadane vježbe, zapisuješ svoje odgovore i misli – rekla je Živko.
Novinarka Anđela Lenhard Antolin otkrila je da se ovo ljeto, kroz literaturu, u svojoj morskoj uvalici družila s našim velikim suvremenicima.
– Prije svega Slavenke Drakulić, koja me „stresla“ svojom Nevidljivom ženom i suočila s činjenicom da su promjene na čovjeku neminovne i da nas nevidljivost,prozirnost za druge i starenje sve čeka, ma koliko si to ne željeli priznati. Ne bih htjela, kao ni S. Drakulić, da je starost, kad i nema bolesti, samo neprekidni niz poniženja koji prati sve veća ravnodušnost. Toplo bih je preporučila damama mojih godina – rekla je Anđela i dodala da je čitala i Antu Tomića, ali i nešto lakšu literaturu.
– Moram priznati da sam, ničim izazvana, posegnula i za knjigom Ljubice Uvodić-Vranić Kako se dobro posvađati. Topla preporuka za sve one koji žele poboljšati kvalitetu življenja te partnerskih, obiteljskih i poslovnih odnosa. Čisto kao priručnik za osobni rast u dobrim svađama – preporučila je.
Mario Fuček iz đurđevačke Turističke zajednice čitao je o zaštiti voćaka jer ga je na to primorala najezda mnogih bolesti vinove loze, zbog ponavljanja znanja o prirodnim ljepotama i fenomenima naše zemlje čitao je Nacionalne parkove Hrvatske, autora Ive Bralića.
– S radošću sam čitao i Otvorenu učionicu- identitetsku početnicu o gradu Đurđevcu. Upijao sam mnogo novih informacija i zanimljivosti o svojem gradu i zavičaju. Preporučam svim sugrađanima i prijateljima grada Picoka da čitajući ovu nadasve zanimljivu knjigu, nadopune vlastito znanje o prirodnim, kulturnim, gospodarskim, povijesnim, društvenim i inim osebujnostima životopisnog Đurđevca – poručio je Fuček.
Adela Zember, Silvia Novosel, Sonja Badalić
