Kao i svake godine, i ove se uz Dan Grada Koprivnice priprema novo izdanje Podravskog zbornika, 46. po redu. U posebnoj godini (novo)normalne stvarnosti zbog sveprisutne pandemije uzrokovane virusom COVID-19 mnogi su nam se suradnici okrenuli pisanju. Rezultat je uistinu velik broj pristiglih radova za ovogodišnje izdanje, a među kojima ih je nekoliko prolongirano za idući broj. Taj antistresni mir koji smo svi imali u „prvom lockdownu“, kada smo bili primorani više boraviti u svojim domovima, dao nam je vremena pozabaviti se temama o kojima smo već duže vrijeme samo razmišljali i konačno staviti slovo na papir.
Tako je ove godine u Podravski zbornik ušlo po 12 članaka i 12 priloga, omjer radova koji se već nekoliko puta pojavio u posljednjim brojevima popunjavajući publikaciju od ukupno 300 stranica, s vrlo različitim temama, a među kojima je više njih posvećeno velikom likovnom stvaratelju Ivanu Večenaju povodom 100. obljetnice rođenja. U rujnu 2020. godine održan je stručni skup „Z onkraj Drave“ u organizaciji Muzeja grada Koprivnice, a na kojem se šest govornika kroz dvije sesije osvrnulo na likovno, povijesno i književno stvaralaštvo velikana naivne umjetnosti i pripadnika 2. generacije Hlebinske škole. Upravo je njemu posvećena i naslovnica, kao i prva dva rada u Člancima (H. Kušenić, M. Cik), a nakon čega slijedi povijesni pregled kozarevačke župe (N. Cik), pjesništvo triju Iliraca (M. Kolar-Dimitrijević), osnivanje ženske stručno škole u Koprivnici početkom 20. stoljeća (K. Krušelj), da bi blok povijesnih tema zaokružio osvrt na Ludbreg pri kraju Drugog svjetskog rata (M. Dretar). Slijedi sjećanje na đurđevačkog glazbenika Ivana Hanžeka (I. Senjan) i podravskog kralja apaurina Franju Kajfeža (M. Vitez). O bogatstvu paleontoloških nalaza Podravine pisao je naš Koprivničanac i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca J. Sabol. Knjižničarske teme obrađene su radovima o bogatoj Virovskoj izdavačkoj djelatnosti (K. Franjo) i pokretnim knjižnicama Koprivničko-križevačke županije (Lj. Vugrinec), a Članci završavaju vrlo zanimljivom analizom psovki, vulgarizama i rugalica đurđevečkoga govora (V. Miholek).
Prilozi također počinju radovima o stotoj obljetnici rođenja Ivana Večenaja, redom su to neki krugovi oko tog autora (M. Špoljar), njegovi prinosi istraživanju povijesti Prekodravlja (D. Feletar), blistanje u riječi i slici (B. Jelušić) te ponovno imenovanje svijeta (V. Prvčić). Nastavno na to, obljetnice su dalje obilježili i Povijesno društvo Koprivnica (L. Vranar), Ženski vokalni sastav Đurđevčice (K. Benko Markovica), Miroslav Dolenec Dravski (I. Pejić), vatrogastvo u Štaglincu i Starigradu (S. Markić) i Gornjoj Šumi (Z. Ištvan). Uredništvo publikacije veseli što s pitomačkog područja dolaze dvije teme, jedna o formiranju i djelovanju interpretacijskog centra Kuća Petra Preradovića (M. Barčan, Ž. Miklošević, D. Rešetar) te druga o digitaliziranoj jezičnoj baštini pitomačkog govora (V. Šelimber). Na kraju priloga, donosi se razgovor s akademikom Dragutinom Feletarom o počecima Podravskog zbornika koji je pokrenuo prije gotovo pola stoljeća, a koji je ove jeseni proglašen i počasnim građaninom Grada Koprivnice.
Književne je priloge po prvi puta uredila L. Novosel, a prenosi se nekoliko crtica M. Šarac i L. Lauš Leščan, kao i pjesme mlade Koprivničanke D. Težak, nagrađene na Goranovom proljeću 2019. godine. Podravsko nakladništvo priredila je knjižničarka A. Škvarić s pomno pobrojanim monografijama, katalozima, programima, serijskim publikacijama i jednom novinom u vidu audiovizualne građe Glasa Podravine i Prigorja u projektu „Osluškujemo novosti“. Kroničar se ponajviše okrenuo korona pandemiji i odnosu pojedinih društvenih dionika prema njoj, dok je kroz općinske stranice prikazan rad Legrada, Koprivničkog Ivanca, Novigrada Podravskog, Molvi, Ferdinandovca i Pitomače tijekom školske godine.
Bila je to godina koja će se pamtiti i po Večenaju i po koroni, no ništa manje važni nisu svi drugi radovi koji čuvaju sjećanja i postaju budući izvori na podravske velikane i životnu nam Podravinu u cjelini. Samo jednom (za)pisana riječ ne može nikada nestati uslijed (novo)normalnih okolnosti i budućih izazova koje će nam one nametnuti pa uredništvo koristi priliku zahvaliti svim autorima i suradnicima na doprinosu u izlaženju i ovoga broja. Ukoliko će epidemiološka slika omogućiti, njegovo prvo predstavljanje zamišljeno je za 12. studenoga 2020. godine u Galeriji Mijo Kovačić.







