Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Koprivničko-križevačka je županija najgora u Hrvatskoj po postotku priključenosti na javnu vodoopskrbnu mrežu.
Isti podaci navode kako je tijekom 2021. godine na javni vodovod bilo priključeno samo 62,3 posto stanovnika naše županije. Kako na području Koprivničko-križevačke županije danas živi oko 101.000 stanovnika, ispada kako vodovod u toj županiji nema čak oko 38.000 ljudi. Ugrubo, svaki treći stanovnik Podravine i Prigorja pije vodu iz bunara, cisterne ili potoka. To je velika sramota svih županijskih vlasti dosad.
No, kad se malo zagrebe ispod površine, stanje je i gore nego što izgleda. Podaci HZJZ-a, naime, otkrivaju kako je predlani na vodovodnu mrežu u našoj županiji bilo priključeno ukupno 63.354 stanovnika. Godinu ranije pak – barem tako navodi Zavod za javno zdravstvo – vodu iz javnog vodovoda imalo je 70.893 žitelja Podravine i Prigorja. Riječ je, dakle, o padu od čak 11 posto u samo jednoj godini!
Velik pad dogodio se i u priključcima na jedini lokalni vodovod na području županije koji nema status javnog vodoopskrbnog sustava jer o njemu ne brinu ovlaštene vodne tvrtke. Dok je tijekom 2020. godine na lokalni vodovod bilo priključeno 205 osoba, predlani ih je tek 140, odnosno čak 32 posto manje.
Te brojke u našoj županiji – valja to ipak naglasiti – značajno će se popraviti zbog megaprojekata Aglomeracije koja se provodi na područjima Koprivnice, Križevaca i Đurđevca. No, treba svakako vidjeti i hoće li to na koncu rezultirati primjerenom priključenošću jer se dosta stanovništva Podravine i Prigorja i dalje opire tome. Radije koriste vodu iz vlastitih bunara koju ne moraju plaćati.
Na začelju ljestvice priključenosti stanovništva na javne sustave još su Bjelovarsko-bilogorska županija sa 70,2 posto, Zagrebačka (74,7 posto) i Krapinsko-zagorska županija s 85,5 posto priključenosti. U tim podacima, podsjećamo opet, nisu lokalni vodovodi: njima je na koprivničkom području pokriveno 0,1 posto potrošača, a u Zagorju čak 14,5 posto.
U Virovitičko-podravskoj županiji, na primjer, na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno je 97,4 posto stanovnika, a u Međimurskoj 90,3 posto. Virovitički kraj još ima i 2,6 posto stanovnika na lokalnoj vodovodnoj mreži. Međimurje nema lokalne vodovode. Stopostotnu priključenost stanovništva na javnu vodoopskrbu, tvrde u HZJZ-u, imaju Istarska i Ličko-senjska županija. Slijede Primorsko-goranska županija s 99,9 posto, Šibensko-kninska sa 99,8 posto i Osječko-baranjska sa 99,5 posto priključenih.
Na području Hrvatske na javnu je vodoopskrbu priključeno ukupno oko 93 posto stanovništva, što je relativno više nego godinu ranije. No, u apsolutnim brojkama zapravo imamo mnogo manje potrošača na javnoj vodoopskrbnoj mreži u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2020. godine, naime, na javni sustav bilo je priključeno oko 3,92 milijuna stanovnika, a predlani tek 3,6 milijuna, što je pad od otprilike osam posto. To je još jedan dokaz kako Hrvatska rapidno izumire ili se iseljava, a kućanstva se prazne, pogotovo u ruralnim područjima.
Predlani je oko 1,5 posto stanovnika vodu dobivalo iz lokalnih vodoopskrbnih sustava. Više od pet posto stanovništva, dakle, opskrbljuje se vodom putem individualne vodoopskrbe (individualni zdenci, cisterne ili vodotoci). O lokalnim vodovodima pak uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice, a u većini slučajeva voda se ne naplaćuje ili se plaća tek simbolično. No, lokalni vodovodi predstavljaju i najveći rizik jer se voda bez ikakve obrade i dezinfekcije isporučuje potrošačima. To pokazuju poražavajući rezultati analiza vode prema kojima je od 431 uzorka zdravstveno neispravno bilo čak 39 posto, otkrivaju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Tijekom 2021. godine najgore je stanje bilo na području Krapinsko-zagorske županije gdje je od 160 uzoraka vode za piće iz lokalnih vodovoda čak 60 bilo zdravstveno neispravno. Ništa bolje nije bilo ni u Varaždinskoj županiji gdje je od 61 uzorka neispravno bilo njih 19. Osim toga, u Varaždinskoj županiji bila su i dva neispravna uzorka vode iz javnog vodoopskrbnog sustava (dakle, obrađene i dezinficirane vode). Na području Bjelovarsko-bilogorske županije pak čak šest je uzoraka iz javne vodoopskrbe bilo zdravstveno neispravno.
Na području Koprivničko-križevačke županije tijekom pretprošle godine nije bilo neispravnih uzoraka vode, ni iz javne niti iz lokalne vodoopskrbne mreže.
Mogućnost priključenosti na javni sustav u našoj je zemlji veća od stvarne priključenosti koja je procijenjena u novim podacima HZJZ-a. To znači da u pojedinim naseljima postoji mogućnost priključka na javnu vodoopskrbu, ali se stanovništvo ne želi priključiti. Ta situacija se najčešće javlja u područjima gdje se stanovništvo opskrbljuje iz takozvanih lokalnih vodovoda o kojima uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice, a u većini slučajeva voda se ne naplaćuje ili naplaćuje po simboličnim cijenama.
Plan monitoringa vode za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže za 2021. godinu obuhvaćao je monitoring vode za ljudsku potrošnju iz svih javnih vodovoda te iz lokalnih vodovoda. Na koncu je uzeto ukupno 7256 uzoraka redovnog i 699 uzoraka revizijskog monitoringa. Ukupan broj neispravnih uzoraka vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 167 odnosno 2,1 posto.
„Glavni uzroci zdravstvene neispravnosti vode za ljudsku potrošnju na području Hrvatske su povišene koncentracije arsena, željeza, mangana i amonija koji su prirodno prisutni u vodonosnicima panonske Hrvatske. U priobalnom krškom području dominantni izvor neispravnosti je povišena mutnoća koja se javlja na svim krškim izvorištima nakon obilnih padalina“, tumače u HZJZ-u.
Lokalni vodovodi s javno-zdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda bez ikakve obrade i dezinfekcije isporučuje potrošačima. Upravo to, upozoravaju u HZJZ-u, rezultira poražavajućim rezultatima analiza koji pokazuju da je od 431 uzoraka uzorkovanih u lokalnim vodovodima njih 169 zdravstveno neispravno, odnosno čak 39 posto. Od toga je 37 posto mikrobiološki neispravno.
„Imajući u vidu poražavajuću situaciju i brojnost lokalnih vodovoda na svom teritoriju, neke su županije (primjerice Varaždinska i Krapinsko-zagorska) većinu dostupnih financijskih sredstava usredotočile na praćenje kvalitete vode u lokalnim vodovodima, a smanjile broj uzoraka u javnim vodovodima jer su dugogodišnji prijašnji rezultati pokazivali da je javna vodoopskrba sigurna“, zaključuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svojoj analizi.
