Općina Koprivnički Bregi mala je i relativno siromašna općina koja nema nalazišta nafte, plina, šljunka ili sličnog i da bi opstala, mora se okrenuti budućnosti i europskim fondovima. Osim toga, novu su vlast zatekli dugovi i nezavršeni projekti koji koče novi rast i razvoj. Tako smatra Mato Kuzminski, umirovljeni vojnik i novi načelnik koji, kako kaže, strpljivim i kontinuiranim radom općini želi udahnuti novi život.
U Koprivničke Brege stigle su promjene. Koliko se dugo vlast ovdje nije mijenjala?
– Prethodna je vlast tu bila oko dvanaest godina. Mještani općine odlučili su se za promjene i to baš one koje smo mi nudili. Ja sam se sada prvi puta politički angažirao jer sam trideset godina bio profesionalni vojnik u oružanim snagama, a s istekom prošle godine sam otišao u mirovinu i odlučio se kandidirati za načelnika. Za mene je prije svega čast obnašati dužnost načelnika, a mislim da u općini izbori takoreći još nisu završili jer se ljudi bave svime i svačime, samo ne svojim radom, a načelnik zajedno sa svojim zaposlenicima treba raditi na tome kako i na koji način poboljšati životne uvjete svih mještana – u Bregima, Glogovcu i Jeduševcu.
Kakvo ste stanje zatekli u Općini? Koja je to promjena koju donosite?
– Čim sam preuzeo vodstvo Općine, odmah sam vidio da tu postoje neki dugovi pa je to prvo što smo krenuli popravljati. Rekao sam da ćemo raditi transparentno, da ćemo formirati tim u čijem su sastavu svi zaposlenici i da načelnik neće vladati autokratski te da ćemo otvoreno komunicirati. Iskoristio sam prilike razgovarati s predsjednicima i tajnicima klubova, udruga i društava, a razgovarat ću još s vlasnicima OPG-ova i tvrtki koje djeluju na našem području jer želim vidjeti kako i na koji način se i njima može pomoći, ali i kako bi se mogle stvoriti nove prilike. Moramo koristiti fondove Europske unije koji su nam dostupni jer smo mala, ali meni srcu draga općina i ne raspolažemo s velikim financijskim sredstvima kao općine koje imaju nalazišta nafte, plina, šljunka ili slično. Ne možemo ići iz duga u dug. Sad smo u poziciji da moramo vraćati neka dugovanja i pokrivati neke račune, moramo platiti asfaltiranje ceste, izradu autobusne stanice…
Zapravo ste naslijedili ovu drugu stranu projekata.
– Naslijedili smo nešto što sam mislio da je riješeno, ali nije bilo. Stanje nepodmirenih obveza na kraju 2020. godine je bilo gotovo milijun kuna, a u banci smo na računu imali nešto više od 300.000 kuna. Sve te dugove smo morali podmiriti do 31. svibnja. Gorući nam je problem u ovom trenutku kako zbrinuti 29 djece, kako proširiti vrtić za tu treću dobnu skupinu. Pokrenuli smo razgovore sa Županijom jer je ona nositelj osnovne škole u čijem je sastavu vrtić pa ako se pokaže dobra volja župana Korena, to ćemo uspjeti riješiti. To će možda biti ove ili druge godine, no volio bih da to bude što prije jer moramo zbrinuti tu djecu kako bi im roditelji mogli nesmetano raditi, ali sve to iziskuje određena sredstva…
Može li se vlakom u Brege?
– Da, vlak prometuje.
Prometno ste, dakle, pokriveni?
– Da, dovde može se vlakom, autom… Grad Koprivnica će najvjerojatnije raditi biciklističko-pješački spoj između Bregi i Koprivnice, postoji i rasvjeta i mislim da će mnogo ljudi sigurno putovati tim pravcima te da će to biti sigurno za bicikliste i pješake, moći će se tamo i rekreirati, a to je jako pozivitvno.
Pitam sve to jer me zanima kakvo je stanje infrastrukture, znam da se u Jeduševcu tek nedavno gradila kanalizacijska mreža, ona je sad završena?
– Da, osim jednog kraka, ali na tome se već radi pa će dobiti kanalizacijski dio i plin jer ako mogu dobiti svi ostali, mogu i oni. Voljeli bismo i prema vinogradima povući cestu, vodu, struju plin pa razvijati turizam kroz podrumarstvo, vinarstvo, vinske ceste…
To bi bilo odlično.
– Izuzetno je teško u jednom trenutku svima dovesti nešto, morat ćemo to raditi po etapama. Brdo Velebit će nešto dobiti sljedeće godine pa onda na red dolazi Debelo brdo… Moramo ići nekim redom.
Na početku ste spomenuli da će fokus biti na EU projektoma. Što je u planu?
– Do sada smo bili na sastancima u Županiji i PORA-i gdje smo razgovarali o nekim projektima. Ponavljam, siromašna smo općina i ne možemo računati na vlastita sredstva, no svojom snalažljivošću možemo dobiti sredstva iz Europske unije i europskih fondova i jedino tako možemo uspjeti. Pokušat ćemo pogurati neke projekte koji su za nas vrlo važni, a koliko ćemo imati uspjeha vidjet ćemo tek sljedeće ili 2023. godine. Što se tiče projekta izrade pješačko-biciklističke staze od ulice Braće Radić prema Jeduševcu, dobili smo 150.000 kuna europskih sredstava, ali to je novac samo za projekt i trebalo bi osigurati još 800-tinjak tisuća kuna vlastitih sredstava da bi se taj projekt uopće počeo raditi i na kraju završio. Pokušat ćemo modernizirati javnu rasvjetu, rekonstruirati i opremiti dječji vrtić, upravo smo predali dokumentaciju za rekonstrukciju i uređenje društvenog doma u Jeduševcu… Ono što je zanimljivo je da prvo moramo sve te projekte platiti i kada prikažemo da smo platili, tek onda možemo dobiti sredstva.
U posljednje se vrijeme sve više govori o ravnomjernom razvoju svih područja naše županije. Ponekad se od mještana Glogovca i Jeduševca moglo čuti da su nezadovoljni jer sve odlazi u Brege. Ima li u tome istine?
– Možda je dosadašnja priča bila takva da većina novca mještana Glogovca i Jeduševca završi u Bregima, ali mislim da to nije istina te da je i prethodna vlast pomagala Glogovcu i Jeduševcu. Bregi jesu centar općine, ali mislim da nitko nije zakinut po pitanju projekata. Glogovac je dobio biciklističku stazu uz podravsku magistralu i autobusnu stanicu, u Jeduševcu sada nastojimo rekonstruirati društveni dom, a to ćemo učiniti i u Glogovcu i u Bregima. Svi prema mogućnostima dobivaju isti značaj po pitanju ulaganja.
U Bregima postoji mnogo starih kuća s velikim zemljištem koje su napuštene i propadaju. To je sve privatno?
– Ima kuća koje su napuštene, djeca su otišla trbuhom za kruhom, roditelji su ili umrli ili se nalaze u staračkim domovima… Mi ne možemo utjecati na migracije stanovništva, naši ljudi idu u grad, van Hrvatske u Njemačku i ostale zemlje, to su problemi cijele Hrvatske, a ne samo naše općine. Mi ćemo nastojati zadržati mlade nekim sredstvima za subvencioniranje mladih obitelji za ostanak na selu, no to možemo tek 2022. ili 2023.
Legrad, na primjer, nudi nekretnine po kunu…
– Da, bit će toga i kod nas, ali ove godine o tome ne možemo razmišljati. Ja sam za to da se pomogne mladim obiteljima, da kupe nekretnine, da se usele i osnuju obitelji. Nadam se da neće ostati samo oni koji su već ovdje, nego da će naša općina biti zanimljiva i drugim obiteljima iz ostatka zemlje.
Sjećam se da je postojao problem s obiteljima romskih nacionalnih manjina koje su kupile kuću u Bregima. Mještani su tvrdili da s njima postoje neki problemi, čak se pisala i peticija. Je li se to sve smirilo?
– Otvoreno ću i jasno reći. U ulici Vladimira Nazora, Šenoinoj i Braće Radića postoje romske obitelji i zajednice romske nacionalne manjine. S pojedinim smo obiteljima imali razgovore, ukazali smo na neke probleme koji su se događali i taj razgovor mora biti kontinuiran. Iz dana u dan se stvari popravljaju, razgovarao sam s djelatnicima MUP-a i ravnateljem centra za socijalnu skrb, ali moram biti jasan. Mi s romskom nacionalnom manjinom nemamo problema i predrasuda, želimo da se integriraju u naše društvo, ali i mještani moraju shvatiti da ne treba upirati prstom i govoriti da je netko krivac ili uzimati pravdu u svoje ruke jer postoji zakon koji treba poštivati. S nekim sam romskim obiteljima već razgovarao jer želim da shvate da su jednakopravni kao i svi drugi. Isto tako, oni moraju shvatiti da se moraju prilagoditi nekim pravilima koje za sve vrijede jednako, na primjer da djeca ne mogu boraviti na cesti zbog njihove sigurnosti i sigurnosti svih drugih u prometu. Zna se da od svibnja nema paljenja otvorene vatre, a događalo se da uzmu tekstil iz zelenih otoka, uzmu što im odgovara, a ostalo zapale na vrtu. Morali smo ukazivati i na to da treba kositi i održavati zemlju iza kuće jer tamo raste ambrozija i skupljaju se glodavci… Nakon što se ukaže na problem, to se više ne ponavlja, a trebamo biti iskreni i reći da ima i ljudi koji nisu pripadnici romske nacionalne manjine pa jednako tako ne poštuju pravila ili ne obavljaju svoje zadaće. Mislim da ima pozitivnih pomaka, ali treba biti strpljiv jer se ništa ne rješava preko noći. Ako nekome radite pritisak, on će vam kontrirati.
Imate li i drugih specifičnih problema?
– Imamo problema sa psima lutalicama. Ljudi na putu za gorice ostavljaju svoje pse, a posebno na proljeće. Mi izdvajamo velike novce za hranu za pse koji su se našli na području općine i završili u azilu. Ja sam za to da se formira registar na razini općina gdje bi bilo jasno koji su čiji psi, čipirani, registrirani, a sve ono ostalo što se nađe na našem području, nije naše. Tome se mora stati na kraj.
Bliži se Dan Općine, Rokovo… Što se sve sprema?
– Dan Općine nam je 16. srpnja, to je Sveti Rok, no mi tu aktivnost počinjemo već u subotu 14. srpnja. Imat ćemo svečanu sjednicu, domjenak za goste i slično. Imat ćemo prezentaciju raznih proizvoda kod NK Mladosti, luftiće za malu djecu, tamburaški sastav i ljetno kino na otvorenom. U subotu će NK Mladost imati malonogometni turnir, mladi će imati turnir u odbojci na pijesku. U nedjelju će lovci imati natjecanje u gađanju glinenih golubova, a bit će i gastronomskih specijaliteta. Imat ćemo i svečanu misu u 11 sati i večernicu u 19 sati, a održat ćemo i dane otvorenih vrata ispred društvenog i vatrogasnog doma u Bregima. Bregi su poznati po feštama i mislim da je važno da se sve to održi, samo neka nas posluži vrijeme jer bih volio da se svi ugodno osjećaju. Svoji smo, moramo si biti dobri i imati puno tolerancije.
