Iako od utvrde Novi Zrin kod Kakonje i Velikog Pažuta između nekadašnjih najvećih europskih carstava Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva danas nije ostalo ništa, ostala je bogata povijest obrađena u knjizi ‘Utvrda Novi Zrin na Muri – 360. godina od izgradnje’ urednika i akademika Dragutina Feletara te autora i suradnika Petra Feletara, Hrvoja Petrića i mađarskih kolega (Gabor Hausner, Lajos Negyesi, Joszef Padanyi).
Novi Zrin nije opstao dulje od četiri godine, ali je odigrao povijesnu ulogu ‘novog Sigeta’ te je žrtvovan zbog obrane Austrije od osmanske sile, a postao je i simbolom borbe hrvatskog i ugarskoga naroda za slobodu i samosvojnost. Novi Zrin povijesno je revitaliziran tek nakon 90-ih godina prošloga stoljeća kada postaje ponovnim interesom povjesničara, arheologa, vojnih povjesničara i drugih stručnjaka. Izdavačka kuća Meridijani 2001. objavljuje monografiju o Novom Zrinu, a to se nastavilo sve do danas jer su o Novom Zrinu u međuvremenu objavljeni brojni radovi, knjige i književni radovi, a podignuti su i spomenici. Sve je to dovelo do potrebe da se napiše i objavi nova i još sveobuhvatnija monografija s najnovijim spoznajama o Novom Zrinu, za čiju su se priliku još jednom udružili domaći (dapače, koprivnički) i mađarski stručnjaci. Značenje knjige je tim veće jer izlazi u povodu 350. obljetnice pogubljena Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 400. godišnjice rođenja graditelja Novog Zrina Nikole VII. Zrinskog i 360. obljetnice izgradnje utvrde Novi Zrin. Knjiga je objavljena uz pomoć Zrinske garde Čakovec, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavoda za znanstveni rad u Križevcima), Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol Čakovec, Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu te izdavačke kuće Meridijani.
