U današnjem ubrzanom načinu života često osjećamo stres. U nastojanju da ga smanjimo, sami sebi pomognemo i bolje se osjećamo možemo koristiti brojne metode, od tjelesne aktivnosti, razgovora s prijateljima, hobija, yoge, meditacije, ali i mindfulnessa. Mindfulness je moderna psihoterapijska metoda koja koristi određene meditativne vježbe radi stjecanja veće svjesnosti o funkcioniranju vlastitog tijela koje stoji u interakciji i povezanosti s vlastitim mislima, emocijama i ponašanjem. Više o mindfulnessu doznali smo od doktorice Davorke Gazdek, specijalistkinje javnog zdravstva i subspecijalistkinje iz adiktologije, koja posljednjih nekoliko godina intenzivno proučava i prakticira ovu metodu u radu s pacijentima, ali i u svom privatnom životu.
Primjena mindfulnessa
– Primjenjujem mindfulness i u svom svakodnevnom životu jer mi pomaže za jako puno stanja, primjerice za nesanicu i klimakterične tegobe. Ne moram koristiti nikakve lijekove. Zapravo, zahvaljujući većoj svjesnosti i obraćanju pažnje spoznala sam da mi mindfulness vježbe uistinu pomažu. Kažu svi i da sam puno smirenija te da imam više razumijevanja za ljude – kaže Gazdek i dodaje kako smo često rastrgani i preopterećeni te se ne možemo fokusirati na jednu stvar.
– Tome su žene izuzetno sklone i to odgovorno tvrdim jer sam intenzivno proučavala muški i ženski mozak. Nadopunjujemo se, ali smo vrlo različiti. Žena može istovremeno peglati odjeću, raditi zadaću s djetetom i istovremeno razmišljati o ručku, dok muškarac to ne može. Mindfullness inzistira na punoći života i svjesnosti i vi ste tada potpuno posvećeni jednom poslu. Osjetit ćete više zadovoljstva i biti efikasniji u onome što radite – ističe i naglašava kako je mindfullness usredotočena svjesnost gdje mi ciljano i namjerno dovodimo našu pažnju na način da mislimo samo na jednu stvar u tom momentu, odnosno na ono što radimo i to se zove kognitivno-bihevioralna terapija, takozvani trokut gdje uvijek pratimo misli, ponašanje i naše tijelo kako funkcionira u ovom jedinom trenutku kojeg imamo.
– Ne mislimo što će biti sutra, ne razmišljamo što se dogodilo jučer. To je velika vrijednost svega toga jer na neki način nađete i mir i zadovoljstvo i svjesni ste što možete u tom momentu napraviti – ističe Gazdek.
Vježbe mindfullnessa pomažu kod raznih vrsta boli i bolesti
Osim navedenog, mindfullness se primjenjuje i pomaže u raznim situacijama i stanjima, ali prvenstveno kod stresa i boli. Bol je jako težak simptom jer vam narušava kvalitetu života, a pokazalo se da se bol smanjuje zahvaljujući određenim vježbama. Gazdek ističe kako su upravo mindfulness vježbe usredotočenosti pomogle nekim pacijentima da osjećaju manje boli kod pregleda kolonoskopijom, pomažu i kod anksioznosti i depresije, koriste se u borbi s debljinom te kod anoreksije i bulimije, pomažu djeci s poremećajem pažnje, kod olakšavanja simptoma atopijskog dermatitisa, ali i u sprečavanju recidiva kod ovisnosti.
– Pacijentima ovisnicima o pušenju nikad ne kažem da odmah prestanu, već neka tjedan dana svjesno puše. Ljudi svjesnim pušenjem mogu smanjiti broj cigareta na pola – ističe Gazdek koja je na temu mindfulnessa održala i predavanje u koprivničkoj Knjižnici, a u planu je i novo predavanje pod nazivom ‘Vodite ljubav, a ne rat‘, o tome kako mindfulness može pomoći i u segmentu seksualnih odnosa. Također u sklopu ‘Fokus terapije’ provodi i osmotjedni program koji se sastoji od osam strukturiranih susreta kroz vježbe mindfulnessa i grupni razgovor.
Raširen po svijetu
Mindfulness se prvo primjenjivao u Americi, a danas je prihvaćen svugdje u svijetu kao terapijska metoda koja pomaže ljudima da se osjećaju dobro te kod nekih određenih stanja. Također pomaže da naše misli i emocije doživimo s većom ravnotežom i prihvaćanjem te samim time i da ih kontroliramo. Ova metoda nije ‘lijek’ i ne bi se trebala koristiti kao zamjena za medicinsko liječenje, već kao dodatak uz konvencionalnu medicinu.
– Obično smo zauzeti žongliranjem nizom zadataka i preokupacija u isto vrijeme, a niti jedna naša misao ili radnja ne dobiva našu punu pozornost. Kad smo pod stresom obično skačemo s jedne stvari na drugu, rastreseni smo, brinemo o tome što je bilo jučer i što će doći sutra. Ako ovako provodimo većinu svog života, u kojem nismo potpuno prisutni, time propuštamo većinu trenutaka u kojima stvarno živimo – zaključuje Gazdek.
