Da je Koprivničko-križevačka županija na začelju u državi po turističkim brojkama, svjedočimo već desetljećima. Statistički podaci otkrivaju otužnu činjenicu kako nas turisti obilaze u širokom luku.
Službene brojke za proteklu godinu kažu kako je naša županija ostvarila ukupno oko 18.000 dolazaka turista u komercijalne smještajne objekte, a ostvareno je ukupno 37.000 noćenja. Odnosno, dva noćenja po turistu u prosjeku.
To je lošiji rezultat od onog kojeg smo imali u pretpandemijsko vrijeme: 2019. godine ostvareno je ukupno 18.900 dolazaka, a godinu prije oko 19.600. Dakle, lani smo po broju turista bili lošiji za oko osam posto nego rekordne 2018. godine i po tome smo uvjerljivo najgori u državi.
Usporedbe radi, lani je Međimurska županija ostvarila 87.000 dolazaka turista u komercijalne smještajne objekte, Varaždinska 88.000, a Zagorje čak 177.000 dolazaka. Od nas je bolja i notorna Bjelovarsko-bilogorska županija koja je protekle godina imala oko 22.400 turista.
Ovdje nećemo razglabati o tome kako privući turiste jer to valja prepustiti struci. Kao što nećemo upirati prstom u manifestacije i turističko brendiranje te činjenicu da Turistička zajednica županije, primjerice, već godinama nema direktora. Ipak, ne možemo se oteti dojmu kako bi te brojke mogle biti osjetno bolje. Možda ne u rangu Međimurja i Varaždina, ali sigurno ne toliko lošije.
Ovdje ćemo zato uprijeti prstom u jedan od najvažnijih preduvjeta za dolazak turista – smještajne kapacitete kojima se baš i ne možemo pohvaliti. Na papiru imamo tri hotela – Hotel Kalnik u Varaždinu, Hotel Podravinu u Koprivnici i Hotel Picok u Đurđevcu. Tako je na papiru. U turističkoj zbilji teško bismo mogli reći da ih imamo toliko, s obzirom na stanje u kojem su danas. O križevačkom hotelu, da to odmah na početku raščistimo, ne vrijedi govoriti jer to derutno zdanje sa svojom mizernom ponudom i skromnim prihodima teško se može nazvati pristojnim turističkim objektom.
Stvari bi se ipak mogle promijeniti jer je vlasnik hotela, križevački građevinski div Radnik, najavio kako ide u temeljitu rekonstrukciju objekta i novu ponudu u suradnji s renomiranim hotelskim kućama u Hrvatskoj. Planiraju to učiniti uz pomoć državnog, odnosno EU novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Ako projekt prođe na javnom pozivu za financiranje turističkih investicija na kontinentu, onda će Hotel Kalnik sigurno vrlo brzo zasjati u novom roku. Dotad, nije vrijedan spomena na turističkoj karti ovog dijela Hrvatske.
Preostala dva hotela u županiji, koprivnička Podravina i đurđevački Picok, već godinama imaju priličnih financijskih problema. Picok je prije dvije godine doslovce preko noći izbjegao stečaj zahvaljujući novom vlasniku Danijelu Dugini, a i Podravina je prošla čistilište u predstečajnoj nagodbi. Ipak, daleko su od mirne luke, unatoč rastu prihoda protekle godine.
Hotel Picok u Đurđevcu lani je po prihodima pretekao koprivničku Podravinu zahvaljujući, prije svega, činjenici da su kod njih bile smještene izbjeglice iz Ukrajine. Picok je, prema podacima Financijske agencije, lani ostvario 1.45 milijuna eura prihoda uz rast od čak 134 posto, a neto dobit iznosila je 117.000 eura i to je golem uspjeh jer je prijašnjih godina hotel gomilao gubitke.
Ipak, daleko je to od konačnog spasa. Picok je lani zapošljavao 38 osoba čija je prosječna neto plaća bila tek 519 eura mjesečno. Protekle je godine hotel radnicima za plaće ostao dužan ukupno 291.000 kuna, a kakva je situacija ove godine – nije poznato. Đurđevački je hotel opterećen golemim dubiozama iz prijašnjih godina. Ukupne obveze, uglavnom prema bankama, iznose gotovo 500.000 eura, a preneseni je gubitak lani dosegao svotu od oko 875.000 eura. Unatoč tome, Danijel Dugina uvjeren je kako Picok ima potencijala, ali mu treba malo više razumijevanja kreditora i vjerovnika.
Kad se površno pogledaju brojke Hotela Podravina koji je u rukama poduzetničke obitelji Dvorski, čini se kako sve manje-više štima. No, neke brojke takvom zaključku ipak ne idu u prilog. Prema podacima Financijske agencije, Hotel Podravina lani je imao 1,38 milijuna eura prihoda uz rast od 36 posto, a neto dobit iznosila je 69.000 eura i bila je manja nego predlani. Podravina je zapošljavala 33 radnika čija je prosječna neto plaća tijekom prošle godine bila 662 eura.
Valja, međutim, podsjetiti kako i Hotel Podravinu proganjaju grijesi prošlosti. Nepokriveni gubitak lani je iznosio 110.000 eura, a kreditne obveze prema bankama 730.000 eura (prošle su godine bile na razini od 624.000 eura). Obveze za zajmove prema povezanim društvima iznosile su 862.000 eura, što je čak 25 posto više nego prethodne godine.
Zanimljiva je struktura lanjskih prihoda Hotela Podravina. Prihodi od noćenja iznosili su 103.000 eura (predlani 278.000 eura), od ugostiteljstva 623.000 eura (godinu ranije 438.000 eura), a od recepcijskih usluga, ma što to značilo, 570.000 eura (prethodne godine tog prihoda nije bilo).
Zanimljivo je kako sva tri hotela – križevački, koprivnički i đurđevački – razmišljaju o investicijama u kvalitetu, odnosno nove sadržaje i dodatne zvjezdice. Bez toga, u svakom slučaju, ne treba ni pomišljati da će se turizam u našoj županiji ikad oporaviti.
