Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu dok u Republici Hrvatskoj čine čak 45 posto svih uzroka smrti, a najviše pogađaju stanovništvo starije od 65 godina. Križevci i Đurđevac u svojim lokalnim ordinacijama nemaju specijalista kardiologije te su pacijenti za jednostavne pretrage poput EKG holtera morali putovati u Koprivnicu. Od početka srpnja, u Križevcima i Đurđevcu te u ordinacijama opće i obiteljske medicine u Rasinji i Glogovcu uvedene su telemedicinske usluge s područja kardiologije i pulmologije koje pacijentima uvelike olakšavaju i ubrzavaju obavljanje pregleda poput holter tlaka, holter EKG-a, 12-kanalnog EKG-a i spirometrije.
– Projektom koji provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu za primarnu zdravstvenu skrb postavljene su usluge telemedicine u Ispostavi Križevci i Đurđevac. Dobili smo i mogućnost da koristimo dijagnostiku u ordinacijama opće medicine gdje smo se odlučili za Rasinju i Glogovac. Do sada je bio slučaj da je pacijent koji je trebao navedenu dijagnostiku prvo morao otići kod doktora opće prakse pa uputnicom na centralno naručivanje u bolnicu. Nakon dobivenog termina opet je morao u bolnicu gdje mu se postavio holter, a sljedeći dan se mora vratiti na skidanje pa nakon toga još jednom u bolnicu po nalaze. Pacijent je tri puta trebao ići u bolnicu kako bi obavio taj jedan pregled – rekla nam je Mirjana Hanžeković, ravnateljica županijskog Doma zdravlja.
Manje liste čekanja
Pacijenti iz cijele županije slijevali su se na preglede u županijsku bolnicu koja je zbog toga bila preopterećena, a punile su se i liste čekanja. Uz nove usluge telemedicine, pacijentima će se uštedjeti vrijeme dolaska u ordinaciju i omogućiti da se dijagnostika napravi u što kraćem vremenu. Smanjuju se i liste čekanja kao i nepotrebni troškovi putovanja, a što će se itekako osjetiti nakon nekoliko mjeseci provođenja ove usluge.
– Pacijent iz Križevaca sada samo prošeće do Doma zdravlja, a liste čekanja su se već smanjile pa se vrlo brzo dolazi na red – ističe Hanžeković.
Uvođenjem telemedicinskih usluga odnosno pružanjem zdravstvenih usluga na daljinu u cijeloj Hrvatskoj nastoji se osigurati dostupnost kvalitetne zdravstvene i u udaljenim mjestima poput otoke i ruralnih područja.
– Komentari pacijenata su samo pozitivni, a prednosti su prepoznali i doktori opće medicine koji šalju pacijente u Dom zdravlja, potiču ih da se jave u telemedicinski centar gdje dobivaju termin i u roku od sedam dana nalazi su već gotovi i očitani – kaže Hanžeković.
Nedostatak liječnika će se riješiti, ali ne i njihov ostanak u županijskom Domu zdravlja
Županijskom Domu zdravlja nedavno je dodijeljeno oko 690.000 eura za specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika doktora medicine u sklopu projekta ‘Učim da budem dr. med. spec.’. Specijalizacijama zdravstvenih djelatnika iz područja opće medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije te ginekologije i opstetricije omogućit će se ravnomjernija raspodjela specijalističkih znanja na području županije, a financiranje će dodatno doprinijeti i većoj dostupnosti zdravstvene zaštite.
– Primarna zdravstvena skrb je dugo je zapostavljana, a Ministarstvo zdravstva je to prepoznalo i krenulo sa centralnim financiranjem specijalizacija što će u većini slučajeva doprinijeti daljnjoj stabilizaciji primarne zdravstvene skrbi. To je dugoročno usavršavanje liječnika baš za određene djelatnosti i provodi se s ciljem da taj liječnik ostane na mjestu liječnika opće prakse, ginekologa ili pedijatra – rekla nam je Hanžeković.
Unatoč financiranju, nakon završetka specijalizacije doktori medicine raspoređeni su na radna mjesta, a hoće li ostati raditi u županijskom Domu zdravlja, tek ostaje vidjeti.
– U njihov ostanak ne možemo biti sigurni. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju iz 2018. godine dozvolio je da liječnik nakon završene specijalizacije može otići u drugu zdravstvenu ustanovu uz uvjet da isplati određenu financijsku naknadu propisanu pravilnikom ustanovi koja ga je uputila na specijalizaciju. Nema garancije, mi kao zdravstvena ustanova možemo gledati da to bude kadar iz naše županije, ali ni to nije garancija i bila bi diskriminacija ostalih liječnika, tako da nemamo baš previše prostora – zaključuje Hanžeković.
