Brak je nekad bio zajednica iz koje se vrlo teško izlazilo, ali vremena se mijenjaju i sve češće ljudi potpisuju papire za razvod braka. Rastava je danas glavni problem modernog društva pa smo stoga odlučili provjeriti kakvo je stanje u našoj, ali i u nama susjednim županijama po pitanju sklapanja brakova i razvoda.
Po podacima iz popisa stanovništva iz 2021. godine u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice, odosno žive u potpunoj ‘slobodi’, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima. Trendovi s popisa Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste.
Naša županija u zlatnoj sredini
Kada govorimo o sklopljenim brakovima unazad dvije godine, Varaždinska županija prednjači jer se tamo prošle godine na vječnu ljubav zaklelo 588 parova, a godinu ranije njih 632. Ovu županiju u stopu prati Krapinsko-zagorska županija u kojoj su u 2021. godini sklopljena 562 braka, a u sljedećoj 542. Odmah iza ove, nalazi se Bjelovarsko-bilogorska koja u te dvije godine drži isti trend jer je tamo sklopljeno ukupno 479 brakova u obje godine. Naša Koprivničko-križevačka županija nalazi se u zlatnoj sredini i tamo su u 2021. godini sklopljena 442 braka, a u 2022. 456. U Međimurskoj županiji sklopljena su 382 braka u 2021. godini, a u 2022. 399 braka. Najlošija je Virovitičko-podravska jer je tamo u prošloj godini sklopljeno tek 389 brakova, a u 2021. njih 408. Upravo kod ove županije zabilježen je nagli pad, odnosno tamošnji građani kao da su odustali od ljubavi stoga se ona nalazi na dnu naše ljestvice.
Raste broj razvoda
S druge strane nalaze se razvodi, a zanimljivo je to da je njih bilo najviše u Varaždinskoj županiji koja se na našoj ljestvici nalazi na prvom mjestu po pitanju sklapanja brakova. Tamo se nažalost u 2021. godini rastalo 209 parova, a u 2022. 214. Naša županija ovdje se nalazi na drugom mjestu i tamo se u 2021. godini raspalo čak 184 brakova, a u godini iza njih 149. Slijedi ju Bjelovarsko-bilogorska županija gdje su krah braka doživjela 162 para u 2021. godini, a u 2022. 148 para. U Međimurskoj županiji u 2021. godini razvela su se 144 para, a u godini iza njih 129. U Virovitičko-podravskoj županiji slika je nešto bolja i tamo se lani razveo tek 91 par, a u godini prije 109. Najviše ljubavi, rekli bismo, cvate u Krapinsko-zagorskoj županiji jer se tamo lani razvelo tek 86 parova, a u 2021. godini 132.
Najviše ljudi razvodi se između treće i pete godine braka te nakon 20-ak godina braka, ističe psihoterapeutkinja Hrenić
Loša komunikacija
Rastava braka je jedan od najstresnijih događaja u životu osobe. Nerijetko je potrebno dugo vremena kako bi se osoba prilagodila na život poslije rastave.
Zašto je razvod postao uobičajen u modernom svijetu? Većina ljudi će pomisliti da se radi o nevjeri i trećoj osobi u braku, ali uzroci razvoda leže u drugim problemima. Prema stručnjacima, vjerovali ili ne, najveći problem je komunikacija među partnerima, a s tom tezom slaže se i Nina Hrenić, koprivnička psihoterapeutkinja koja nam je kazala kako se, osim nedostatka komunikacije, ljudi često razvode i zbog nedostatka poštovanja i uvažavanja, emocionalnog udaljavanja, odnosno nedostatka ljubavi i bliskosti. Slijedi preljub, financijski problemi, neusklađenost partnerskih očekivanja, partnersko nasilje i drugo. Napominje kako statistike pokazuju da se ljudi najviše razvode između treće i pete godine braka te nakon 20-ak godina braka.
– Parovi koji se razvode zbog nedostatka kvalitetne komunikacije te nedostatka međusobnog poštovanja i uvažavanja te karakteristike unose i u proces razvoda braka što rezultira čestim konfliktima praćenih neugodnim i bolnim emocijama kod oba partnera, primjerice ljutnjom, povrijeđenošću, osjećajem razočaranosti, neuspjeha, manje vrijednosti, strahom od budućnosti – naglašava i dodaje kako nažalost te konflikte i neugodne osjećaje prenose i na djecu.
Smatra da ono što nam teorija, ali i iskustvo govori jest da ljubav sama po sebi neće biti dovoljna da održimo dobar bračni odnos. Potrebni su i drugi sastojci, kao što su uvažavanje, posebice uvažavanje različitosti, poštovanje, slušanje, pregovaranje, podržavanje, povjerenje te trajan rad i trud oko odnosa.
– Moje iskustvo iz psihoterapijske prakse je da nažalost parovi često prekasno zatraže pomoć za probleme u bračnom odnosu, kada je već jedan partner donio odluku o razvodu. Tada radimo na međusobnom uvažavanju i komunikaciji da razvod prođe što mirnije i manje emocionalno bolno za oba bračna partnera kao i njihovu djecu – zaključila je Nina.
