Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti, u najnovijoj analizi pokazatelja objavio je Index.
Kako navode, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.
– Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati. Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće, navodi Index.
S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.
Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.
Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu, zaključuje Index.
Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika
Trend je jasan – prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. To je pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.
– Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931., poručili su iz Indexa.
Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika
Za kraj dodajmo i paradoksalne podatke prema kojima je broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Što se tiče temelja demokracije, imamo i više birača od stanovnika. Na 3.87 milijuna ljudi imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, što je 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.
