Posljednja tri desetljeća Hrvatsku obilježava niski natalitet s daleko više umrlih nego rođenih, a zbog pandemije koronavirusa stopa smrtnosti drastično je porasla u 2020. i 2021. godini, vidljivo je to iz posljednjeg izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prirodnom kretanju stanovništva.
Prema njihovim podacima u 2021. godini u Hrvatskoj je rođeno 36.508 djece, a umrlo je 62.711 osoba. Razlika od – 26.204 predstavlja najveći prirodni pad stanovništva otkad je naše države.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine u odnosu na 2021. broj živorođene djece pao je za 76,2 posto, drugim riječima, rođeno je 2625 djece manje. Stopa nataliteta (rođeni na 1000 stanovnika) iznosila je 8,8, a broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na godinu ranije za 9,1 posto, dok je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila -6. Porast broja rođenih beba u prošloj godini u odnosu na 2021. bilježi tek 37 gradova što je značajan pad budući da je u 2021. godini uspoređujući je s 2020.-om u 65 gradova zabilježen porast broja novorođenčadi.
Protekla godina po gore navedenim brojkama bila je katastrofalna po pitanju prirodnog prirasta, odnosno omjera novorođenih i umrlih osoba.
Kako u našoj županiji, tako zapravo i u cijeloj Hrvatskoj jer od 128 hrvatskih gradova samo su četiri imala pozitivan prirodni prirast, a većina je u debelom minusu pa tako i svi gradovi naše županije.
Što se samog broja rođenih tiče u nama bližim županijama, najbolje brojke u prošloj godini imala je Varaždinska županija u kojoj je rođeno 1425 beba, a za njom ide i Međimurska županija s 1129 rođene bebe. Slijedi ju Krapinsko-zagorska županija u kojoj je rođeno 1080 beba, a za njom ide i naša županija s 973 rođene bebe, a godinu ranije ta brojka je bila 957. No, prirodni prirast nam je i dalje negativan te iznosi -884 i svi se naivno nadaju da će on s godinama okrenuti trend. Bjelovarska županija prati nas u stopu pa je tamo u prošloj godini rođeno 959 beba, a najmanje beba u nama susjednim županijama rođeno je u Virovotičko-podravskoj županiji, tek 676 beba. No, kod te županije zanimljiva je činjenica da ima relativno nisak prirodni prirast, iako u minusu, on iznosi – 640. Od navedenih županija najmanji prirodni prirast ima Međimurska županija i to -331 što ju dovodi na čelo naše ljestvice po pitanju prirodnog prirasta.
Situacija u nama susjednim gradovima nije puno bolja i prirodni prirast je i dalje negativan, no neki gradovi su ipak odskočili u 2021. godini u odnosu na godinu prije, barem po pitanju rođenih beba. Primjerice u Varaždinu je prošle godine rođeno 338 beba, a umrlo je 772 osobe. Njihov prirodni prirast je iznimno visok te iznosi -434 i po toj brojci je na dnu naše ljestvice prirodnog prirasta. Čakovec je odmah iza Varaždina i tamo je u 2021. godini rođeno 282 bebe. Prirodni prirast im je -51 i nalaze se na vrhu naše ljestvice. Koprivnica je grad koji se nalazi odmah iza Čakovca s brojkom od 230 rođenih beba i s prirastom od -175. U Križevcima je u 2021. godini rođeno 185 beba te njihov prirodni prirast iznosi -135. Đurđevac i Ludbreg imali su najmanje rođene djece. U Đurđevcu je tako u 2021. godini rođeno 87 beba i prirodni prirast im je -54, a u Ludbregu je rođeno 80 beba te njihov prirodni prirast iznosi -62.
U našim županijskim općinama prirodni prirast je također negativan, no kud i kamo manje nego u gradovima i županijama. U Svetom Ivanu Žabnu u 2021. godini rođeno je najviše beba i to čak 48, no njihov je prirodni prirast dosta negativan te iznosi – 9. Po pitanju rođenih beba Podravske Sesvete su odmah iza Žabna i tamo je u 2021. godini rođeno 21 beba. Njihov prirodni prirast iznosi -4 što ovu općinu dovodi na vrh naše ljestvice jer spada u općinu koja ima najmanji prirodni prirast u našoj županiji. Nadalje, ukupno 20 beba rođeno je u Sokolovcu, 12 na Kalniku, 10 u Hlebinama i devet u Kalinovcu.
O prirodnom prirastu i rođenim bebama porazgovarali smo s načelnicima Općine Podravske Sesvete i Sokolovac s obzirom na to da se radi o općinama s najvećim i najmanjim prirodnim prirastom.
Načelnik Općine Podravske Sesvete Mladen Sitek kazao je kako su otvaranjem dječjeg vrtića u općini napravili pravi potez i tim činom zaustavili iseljavanje iz mjesta što je bio trend od 2005. do 2015. godine.
– Povijesno gledajući to je najznačajniji projekt u našoj općini kojeg smo dugo vremena realizirali. Izgradnjom vrtića podigla se kvaliteta života Sesvečana kroz uključivanje većeg broja predškolske djece u programe edukacije i njege te se osigurala bolja priprema za osnovnoškolsko obrazovanje – ističe Sitek i dodaje kako vrtić, između ostalog, donosi i nova radna mjesta, a ujedno se omogućava mladim obiteljima koja trenutno voze djecu u vrtiće u susjedne općine da smanje troškove prijevoza čime se indirektno povećava kupovna moć.
– Postojanje takve institucije razlog je mladim obiteljima da nastave stanovati i doprinositi razvoju Podravskih Sesveta, a kao institucija za njegu, edukaciju i zbrinjavanje djece povećava konkurentnost i atraktivnost cjelokupne naše županije – naglašava i dodaje kako ovako dobri rezultati idu u prilog i drugim projektima jer, kako kaže, ljudi vole da se nešto gradi i radi u mjestu u kojem žive, a samim time otvaraju se nova i različita radna mjesta. Što se tiče dugoročnih planova, Sitek kaže kako imaju u planu dogradnju vrtića za još jednu jasličku skupinu. Trenutno općinski vrtić pohađa 52 djece u tri skupine, jaslička, niža i viša skupina.
– Imamo prostor koji je trebao biti igraonica i tu bi prostoriju rekonstruirali i njome dobili mjesta za još naših malih mještana. Trenutno smo u fazi dogovora s projektantom i potom slijedi priprema dokumentacije i nadam se izgradnja – govori nam Sitek koji je ponosan na svoju općinu za koju kaže da ima nade da napreduje još i više.
U Sokolovcu je situacija skroz drugačija i tamo je svake godine sve manje i manje novorođenih beba, a zašto je to tako otkrio nam je općinski načelnik Vlado Bakšaj.
Iako su, ističe, u općini uvjeti sve bolji i bolji, mladi naraštaji zbog većeg standarda odlaze u veće sredine.
– Mogli bismo reći da su mladi razmaženi i žele sve imati na dohvat ruke. Nitko se više ne želi voziti na posao niti dijete u vrtić ili školu. Svi bi živjeli lagodnim životom i da im je sve na pet minuta od kuće. Takvim načinom razmišljanja nikada nećemo popraviti situaciju u našoj ruralnoj sredini, ali ni u jednoj drugoj – naglašava i dodaje kako je u posljednjih 20-ak godina općinu napustilo 1500 ljudi te je ostala uglavnom starija populacija. Smatra da otvaranje novih radnih mjesta ne bi pomoglo da mladi naraštaji ostaju živjeti u manjim ruralnim sredinama, već se cijela državna politika mora usmjeriti na zadržavanje ljudi u malim mjestima i početi fokusirati na male obrtnike, gospodarstvenike, a ne samo na velike.
– Naša općina za mojeg mandata dobila je više od 100 kilometara asfalta, školu, vrtić, vodovod, radi se aglomeracija, novčano podupiremo gdje god treba, imamo svoju ambulantu, no ništa to očito nije dovoljno – govori nam Bakšaj i dodaje da je sve pitanje vremena kada će ljudi početi razmišljati da ruralni dijelovi vrijede, no isto tako nada se da onda ne bude prekasno.
