U današnjem svijetu u kojem se proizvodi brzo konzumiraju i odbacuju, pojavljuje se sve više mladih ljudi koji biraju drugačiji put: stvoriti nešto što je dobra vijest za prirodu i zajednicu.
Ovi “zeleni poduzetnici” nisu samo zanimljivi zbog svojih ideja već zato što pokazuju da održivost nije samo riječ – već poslovni model, način života i izazov da se nešto bolje stvori.
Mladi i održivost – zašto je važna ta kombinacija?
Mladi generacijski dolaze u vrijeme kada su ekološki izazovi jasniji nego ikad: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, gomilanje otpada i plastike. U isto vrijeme, imaju pristup obrazovanju, tehnologiji, mrežama i globalnim primjerima kako se može drugačije. Kada te mogućnosti spoje s poduzetničkim žarom – dobivamo upravo one koji stvaraju održive proizvode, vrijednosti i modele.
Istovremeno, nisu sva poduzeća koja tvrde da su “zelena” stvarno usmjerena na održivost – tu je važna autentičnost, transparentnost i konkretan rezultat.
Među takvim primjerima u Hrvatskoj ističe se Matija Hlebar, predsjednik udruge UZOR Hrvatske (Udruga za održivi razvoj Hrvatske) iz Koprivnice.
Hlebar govori da je “održivi razvoj moj način razmišljanja i djelovanja. Za mene je sve to puno više od posla, to je moj način života.”
Pod njegovim vodstvom, UZOR je pokrenuo spektar inicijativa – od edukacije najmlađih, do inovativnih modela gospodarenja otpadom. Najpoznatiji je program “Teretnim biciklom do održive zajednice”, u kojem su se teretni bicikli koristili za odvojenog sakupljanja starog papira “od vrata do vrata” u kućanstvima Koprivnice.
Rezultati: u razdoblju 2010.–2017. sakupljeno je gotovo 2 300 tona starog papira, uz višestruko povećanje u odnosu na početak.
Taj primjer pokazuje kako zelena poduzetnička inicijativa – premda u civilnom sektoru – može imati poslovni, društveni i ekološki utjecaj. Mladi koji žele stvarati održive proizvode i usluge mogu se inspirirati ovakvim modelima: primjena inovacije + lokalna primjenjivost + ekološki učinak.
Što znači – stvarati održive proizvode?
Kad govorimo o “proizvodima” u zelenom poduzetništvu, ne mislimo samo na fizičke stvari, već i na usluge, modele, pristupe. Evo nekoliko karakteristika koje čine proizvod istinski održivim: Materijal i proizvodnja: Koristi li se reciklirani materijal? Jesu li sirovine obnovljive? Minimalizira li se otpad u proizvodnji? Ciklus života proizvoda: Koliko dugo proizvod traje? Mogu li ga koristiti drugi? Je li moguće popraviti ga ili reciklirati?
Utjecaj na okoliš: Koliko je proizvod zagađujući u fazi proizvodnje, transporta, korištenja i zbrinjavanja? Društveni i lokalni doprinos: Stvara li radna mjesta? Uključuje li lokalnu zajednicu? Sagledava li životni vijek proizvoda u širem kontekstu? Ekonomija i održivost modela: Može li poslovanje biti održivo bez stalnih donacija? Može li model rasti, reproducirati se i imati mjerljiv učinak?
Mladi poduzetnici koji stvaraju održive proizvode često kombiniraju više od toga – primjerice ekoproizvod s digitalnim marketingom, zajednicom, obrazovanjem.
Trendovi i mogućnosti u Hrvatskoj
U Hrvatskoj i regiji vidimo sve više mogućnosti za mlade zelene poduzetnike. Dobar primjer su Projekt “Sustainable Student Companies in Croatian High Schools” u kojem srednje škole razvijaju održive studentske tvrtke, programi koji potiču „greenpreneurship“ inovacije koje povezuju digitalno i ekološko ili recimo EU-projekti i mreže koji podržavaju mlade u razvoju zelenih ideja.
U Hrvatskoj također postoje deseci mladih proizvođača koji su već u punom opsegu poslu, a to su najčešće mladi koji u agri-sektoru stvaraju ekološke proizvode i razvijaju startup modele u agroindustriji, škole i studenti koji pokreću zelene proizvode – primjerice studentske tvrtke koje proizvode ekoproizvode te programi koji povezuju mlade s mogućnostima za zeleno poduzetništvo – primjerice hackathoni i “green startup factory”.
Ovi primjeri pokazuju da mladi nisu samo korisnici zelenih trendova – oni mogu biti tvorci.
Mladi koji stvaraju održive proizvode nisu samo “još jedan startup” – oni su važan dio prijelaza prema zelenijoj ekonomiji i društvu. Kombiniraju poduzetništvo i ekologiju i pokazuju da je moguće stvoriti vrijednost koja nije na štetu prirode, već u njezinoj zaštiti.
Primjer Matije Hlebara i UZOR-a Hrvatske pokazuje da i lokalne inicijative, uz viziju i ustrajnost, mogu imati značajan utjecaj. Za mlade poduzetnike to znači: ne čekajte da netko drugi stvori idealan uvjet – počnite lokalno, inovativno i s jasnim smislom.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
