Nova sezona u AK galeriji počinje za otprilike dva tjedna i to izložbom Predraga Pavića Instalacija za zimu. Što su nam sve pripremili doznali smo od kustosice Tanje Špoljar.
– Nova sezona AK galerije i Ateliera Koprivnica bit će živahnija i bogatija nego ijedna do sada, a uveli smo i dosta novosti kako na programskom tako i na organizacijskom planu. Planiramo najmanje jedno događanje mjesečno: izložbe, predavanja, radionice, performanse. I dalje inzistiramo na najjačim imenima suvremene umjetničke scene i projektima koji su aktualni, preispituju svijet u kojem živimo kao i apsurde i ljepote društvenog okruženja – rekla je Špoljar i najavila samo neka od imena koja ćemo imati prilike gledati u nadolazećim mjesecima, a oni su Željko Badurina, Vlasta Delimar, Boris Cvjetanović, Andro Giunio, Ana Mušćet, Marko Tadić, Marina Paulenka.
Program obuhvaća izložbeni, edukativni i rezidencijalni dio
Napomenula je da program obuhvaća izložbeni, edukativni i rezidencijalni dio, a novost je i pojačani naglasak na aktivnostima samih članova udruge.
– Do sada se rad naših umjetnika prezentirao kroz Dane otvorenih vrata, manifestaciju koja se odvijala jednom godišnje, a od ove godine počinjemo sa serijom događanja pod nazivom Izložba prije izložbe na kojima će se kroz godinu svi članovi udruge predstaviti izložbom ili razgovorom o novim radovima, a prvi na rasporedu su Darko Markić i Zvonimir Haramija u subotu 16. veljače – objasnila je Špoljar.
Približavanje suvremene umjetnosti publici koja nije često s njom u doticaju
Novost su, ističe, i suradnje s udrugama i ustanovama iz Koprivnice i to Laticama, Svitanjem, Korak po korak, putem likovnih radionica i vodstava po izložbama čime se nastoji suvremenu umjetnost približiti publici koja nije često u doticaju s njom.
– Svaki nas mjesec do kraja godine očekuje barem jedna izložba u AK galeriji, barem jedna izložba članova udruge i barem jedna likovna radionica. Također, početkom godine primili smo i nove članove koji su dobili i prostor za rad u našoj zgradi, a to su Iva Bolfek, profesorica likovnog u Gimnaziji Fran Galović, Ivan Gundić, mladi fotograf iz Koprivnice i Bojan Koštić, fotograf, video umjetnik, performer i dugogodišnji suradnik AK galerije te nas je sada 15 u organizaciji. To su samo neke od novosti, godišnji program je više manje definiran i jako se veselimo se početku sezone – kazala je kustosica.
Putem natječaja po prvi put imaju zaposlenu osobu
Prema njenim riječima, sva sredstva kojima grade svoj program dobivaju putem javnih poziva i natječaja u Hrvatskoj.
– Grad Koprivnica financijski nas podržava od samih početaka i nadamo se da se to neće mijenjati. Sredstva dobivamo i od Ministarstva kulture i Koprivničko-križevačke županije. Od početka ove godine zaposlena sam kao voditeljica galerije na pola radnog vremena, na godinu dana, putem natječaja Zaklade Kultura Nova i to je zapravo prvi put da je netko zaposlen otkad postojimo. To nam zaposlenje omogućava da se još više posvetimo jačanju organizacije, provedbi programa, ali što je najvažnije, prijavama na što veći broj natječaja kako bismo zadržali radno mjesto i otvorili mogućnost zapošljavanja još jedne osobe što nam je po obimu posla svakako potrebno. I u ovoj godini, AK galeriju vodi kustosko-dizajnerski tim: uz mene su tu Bojan Koštić i naša grafička dizajnerica Petra Travinić i svatko od nas troje ima svoj dio posla i ulaže puno vremena u rad galerije i udruge. – objasnila je Špoljar.
Istaknula je da se upravo putem natječaja i jače financijske podrške povećava kvaliteta programa, olakšava rad organizacije, otvara prostor za nove suradnje, umjetničke i kustoske koncepte.
– Vrlo nam je važno da jačamo poziciju jedinog mjesta u gradu koje publici prezentira ono što se danas događa u umjetnosti, a s druge strane, pruža prostor za rad lokalnim umjetnicima – zaključila je Špoljar.
Veliku podršku daje im i publika koje je sa svakom izložbom, odnosno događajem sve više i više.
– U priču s AK galerijom upustili smo se bez nekih pretjeranih očekivanja, no s velikim entuzijazmom i idejom da radimo projekte kakve sami volimo posjećivati u drugim gradovima i sa željom da to radimo u gradu u kojem živimo i kojeg želimo vidjeti da napreduje. Cijela ideja krenula je od umjetnika Vlatka Vinceka koji nam je dao potpunu slobodu da kreiramo program kakav želimo u njegovu ateljeu. Počeli smo s par izložbi godišnje da bismo u ovih šest godina došli do 15-ak događanja godišnje, podizanja razine funkcioniranja organizacije i sve većeg broja suradnji i izložbi – naglasila je Špoljar.
Najveći problem je neadekvatni izložbeni prostor
No, najveći problem, ističe, i dalje im je neadekvatan izložbeni prostor koji se ne obnavlja radi neizvjesne budućnosti zgrade u kojoj se nalaze.
– Kad bi se to riješilo, već bismo pronašli način da iz europskih fondova obnovimo prostor i pružimo umjetnicima koji gostuju i publici prostor kakav ovaj grad zaslužuje, a ujedno i udruga nakon više od 60 događanja i gostovanja naših najvažnijih umjetnika i umjetnica, autora kojima bez obzira na to što izlažu u velikim svjetskim muzejima i bijenalima suvremene umjetnosti, nije bio problem izlagati u prostoru koji je oronuo jer smo ih privukli svojom idejom, energijom, a i time što od samih početaka inzistiramo na tome da tretiramo umjetnike kao ljude koji zaslužuju naknadu za svoj rad te tako barem malo doprinosimo boljoj poziciji radnika u kulturi – tvrdi Špoljar.
Rezanje kulture siguran je znak propasti društva
Upravo na tom tragu u ponedjeljak je ispred Ministarstva kulture u Zagrebu održan i prosvjed Dosta je rezova!, a koji je reakcija na odnos koji spomenuta institucija ima prema kulturi i umjetnosti zadnjih godina. Špoljar napominje da su upravo ukidanje važnih časopisa, smanjenje potpore inovativnim umjetničkim praksama očit pokušaj zatiranja nezavisne kulture. Uz to, tvrdi, ne treba ni govoriti koliko je i inače teško, gotovo nemoguće, živjeti od rada u kulturi, osobito ako nisi dio neke institucije, i koliko su prava kulturnih radnika i radni uvjeti narušeni, a život nesiguran.
– Neizvjesnost dobivanja novaca na natječajima, honorarni rad preko autorskih ugovora ili ugovora čije isplate kasne i s kojima nikakva budućnost nije osigurana, potplaćeni i neplaćeni rad, privremeni rad na projektima, neplaćeno zdravstveno i mirovinsko, rijetki natječaji koji financiraju zapošljavanje. I uz sve to, konstantno omalovažavanje rada u kulturi kao nečeg beskorisnog, kao pseudorada. Zamislite da idete svaki dan na posao i radite normalno kao i svi drugi ljudi i da na kraju mjeseca ne dobijete plaću, ne uplaćuje vam se mirovinsko, a vi se i dalje trudite i dalje odlazite na taj isti posao. Ili kao što su neki od transparenata na prosvjedu rekli Od aplauza se ne plaćaju režije i Hoću li i za penziju morat pisat aplikaciju? AK galerija naravno podržava prosvjed i zahtjeve za promjenama jer smatramo da je rezanje kulture siguran znak propasti društva. Naravno, uz svijest da je kultura samo jedan od društvenih segmenata i da postoje područja i društvene skupine koje su u puno gorim i nezavidnijim situacijama. Jednostavno je: želimo živjeti od svog rada i to bi trebala biti najnormalnija stvar – zaključila je Špoljar.
