Varaždin, Koprivnica i Čakovec dogovaraju gradnju spalionice otpada na varaždinskom području, a razgovori partnera s investitorima prilično su odmaknuli.
Barem tako tvrdi gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač koji otkriva kako su u ozbiljnim razgovorima s Koprivnicom, Varaždinom i investitorima iz Švicarske. Priča o spalionici na sjeveru opet je, tako, puštena iz boce te uzbudila i podravske duhove.
“Grad je u ozbiljnim razgovorima s Varaždinom i Koprivnicom te švicarskim partnerima kako bi se na varaždinskom području izgradila spalionica koja bi zbrinjavala otpad i s našeg područja.Samo svi zajedno imamo dovoljno otpada koji bi omogućio da takav objekt bude financijski održiv”, rekao je Kovač na sastanku u Totovcu, mjesnom odboru na čijem je području čakovečko odlagalište otpada
Gradonačelnik je naveo kako zbog nesređenog sustava trajnog zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, odnosno sve očitijeg neuspjeha važećeg sustava regionalnih odlagališta, Čakovec mora imati B varijantu.
O dogovorima gradova i švicarskog partnera koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić ne zna ništa. Tvrdi kako baš niti jedan sastanak nije održan na tu temu, pa ne zna otkud informacije da je to tako ozbiljna stvar. Slično je reagirao i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je otklonio mogućnost da se na varaždinskom području gradi spalionica otpada.
“To jednostavno ne stoji. Nema nikakvih razgovora otomei. I prema postojećem prostornom planu uopće nema mogućnosti, niti je predviđeno da bi se bilo gdje na području Varaždina mogla graditi spalionica”, komentirao je Čehok za varaždinske medije.
Otkud prvom čovjeku Čakovca taj plan, zasad nije poznato. No, čini se kako Kovač doista razgovara o tome s investitorima iz Švicarske, ali Varaždin i Koprivnica očito su zasad samo zgodna ideja i želja.
Inače, spalionicu otpada, odnosno energanu u kojoj bi se spaljivale gorive frakcije s regionalnog odlagališta u Podravini planirao je kod Koprivnice izgraditi bivši direktor Piškornice Mladen Jozinović.Kasnije je odustao nakon žestokog pritiska javnosti i prosvjednih akcija protiv spalionice.
No, kako će svi regionalni centri proizvoditi ogromne količine SRF-a i RDF-a, goriva iz otpada, to će se negdje morati spaljivati ili plaćati velike iznose za njegovo zbrinjavanje. Problem je kompleksan, ali mjerodavno ministarstvo ne radi baš ništa na njegovu rješenju.
Za to vrijeme Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničkom Ivancuznačajno smanjuje količinu otpada koju dovozi iz sjeverne Hrvatske. Prema službenim podacima, u dvije je godine količina deponiranog smeća na Piškornici smanjena za više od 50 posto.
Tijekom 2017., zadnje godine mandata bivšeg direktora Piškornice Mladena Jozinovića, na Piškornicu je deponirano čak 78.400 tona smeća. Nakon njegove smjene i dolaska direktora Mladena Ružmana, u 2018. godini odloženo je 54.000, a lani 35.900 tona.
Mladen Jozinović potjeran je zbog isplate milijunskog bonusa za dobro poslovanje Piškornice. To poslovanje, kako vidimo, bilo je nekontrolirano gomilanje smeća na odlagalište s nesagledivim posljedicama.I što je najgore od svega, oni koji su trebali kontrolirati Jozinovića znali su što se događa na Piškornici. Riječ je o županima sa sjevera koji su bili predstavnici vlasnika u skupštini tog centra: Darku Korenu, Predragu Štromaru, Matiji Posavcu i Željku Kolaru.
Jozinović je, prema službenim podacima koje smo dobili od Piškornice, tijekom 2017. godine tvrtkama koje kontrolira kontroverzni kralj smeća Petar Pripuz dopustio da na Piškornicu dovezu čak 35.000 tona, gotovo polovicu ukupnih godišnjih količina.Eko flor plus, koji ima koncesiju za prikupljanje smeća u 60 gradova i općina, te je godine dovezao 23.800, varaždinski CIOS MBO sedam tisuća, a zagrebački CE-ZA-R oko četiri tisuće tona.
Usporedbe radi, koprivnički Komunalac u posljednje tri godine na Piškornicu u prosjeku dovozi oko osam tisuća tona komunalnog smeća godišnje. Pripuz je vozio četiri i pol puta više.Tijekom prošle godine, tako, ukupna količina deponiranog smeća na Piškornici iznosila je 35.900 tona. Najviše je dovezao koprivnički Komunalac, oko 7900 tona, a Eko flor plus drugi je s 5600 tona. To je lani jedina Pripuzova tvrtka koja je deponirala smeće na Piškornicu.
Treći je prošle godine bilo poduzeće Babić iz Cestice s 5500 tona, četvrti preloškiPrekom s 4000, a peti podravski Drava kom s 2300 tona. Potom slijede varaždinske tvrtke Lotus 91, Univerzal i Čistoća koje su ukupno dovezle oko 6000 tona otpada.
Zanimljivo je kako je Prekom lani na Piškornicu dovezao gotovo 20 posto više miješanog komunalnog otpada nego preklani. I to unatoč odličnim rezultatima Preloga u odvojenom prikupljanju otpada, po čemu su najbolji u Hrvatskoj.
