Većina Koprivničanaca čula je za Kamengrad, ali malo tko zna nešto više o toj utvrdi na brežuljku, u narodu zvanoj Zakleti breg. Kamengrad se nalazi na sjevernim obroncima Bilogore, na izrazito dominantnom brijegu nadmorske visine 199 metara. Zapadno prolazi lokalna cesta koja vodi put Čazme, a isti najpovoljniji prijevoj vjerojatno je bio upotrebljavan i u srednjem vijeku.
Kao i svaka povijesna građevina, u ovom slučaju ruševina, ima svoju priču nastanka pa tako i kraja. Kamengrad je u povijesti spomenut nekoliko puta i zanimljivo je da se ne zna točna informacija što se tamo događalo, no ono što se zasigurno zna i što su povijesni izvori utvrdili je da je utvrdu najvjerojatnije podignuo ban Slavonije Mikac Mihaljević u 14. stoljeću, ili još prije njegovi sinovi, a posljednji spomen korištenja bio je 1446. godine kada se utvrdu veže uz provalu Jánosa Hunyadija tijekom sukoba Ugarskog Kraljevstva s grofovima Celjskim. No, to ne znači da je tada i srušena, već samo da se nešto s Kamengradom tada dogodilo.
Detaljnije informacije o samom Kamengradu iznio nam je Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice.
– Ono što je danas ostalo od Kamengrada daje za naslutiti da su zidine bile jako visoke, jer se 2013. godine, kada su se provodila zadnja iskopavanja saznalo da su temelji nekadašnje građevine bili čak dva metra široki. Stoga, možemo zaključiti da je utvrda bila poprilično visoka, ali i ne toliko široka, s obzirom na to da se radi o manjoj kvadraturi prostora uvjetovanom prirodnim uzvišenjem – kazao je Čimin.
U ono vrijeme, takozvani burg je na tom brežuljku podignut upravo zbog već spomenutog prijevoja prema Čazmi, odnosno strateškog prometnog položaja kojim je nadziran promet prema jugu. Za potrebe stabilizacije pjeskovitog brijega podignut je podzid, a iznad njega na središnjem platou nalazio se središnji dio utvrde okružen bedemskim plaštem.
Od cijele nekadašnje utvrde očuvano je tek nekoliko primjeraka kamene plastike, odnosno arhitektonskih kamenih ulomaka koji su i danas sačuvani i vidljivi u muzeju.
– Razlog tome je ponajviše zbog toga jer se tijekom 18. i 19. stoljeća nasilnim rušenjem Kamengrada dolazilo do besplatnog i novog građevinskog materijala koji je lokalno stanovništvo sekundarno iskoristilo za građenje obližnjih klijeti i gospodarskih objekata – dodao je Čimin.
Svaka priča iz povijesti ima svoju legendu po kojoj je poznatija nego po samoj istinitoj priči, a u svakoj legendi ima i ponešto istine. Dakle, legenda o Kamengradu govori da je u vrijeme kada je utvrda uništena Barbara Celjska, u hrvatskom narodom poznatija kao Crna kraljica, osvajače proklela riječima da će gradom vladati tek kada dođu u posjed ključa koji je ona držala. Tom je prilikom progutala ključ, pretvorila se u crnu zmiju i nestala podno Kamengrada.
Zanimljivo je to da je u trenutku iskopavanja Kamengrada pronađen takozvani ključ, pa je ostalo otvoreno pitanje je li legenda stvarno istinita.
