Koprivnička tvrtka za proizvodnju papirne ambalaže koja posluje kao dio danskog koncerna Brodrene Hartmanna i ovu će poslovnu godinu zabilježiti kao jednu od vrlo uspješnijih, čime se u ovo pandemijsko vrijeme može pohvaliti rijetko koja. Nadaju se ovogodišnjim prihodima od 240 milijuna kuna odnosno dobiti od 20 milijuna kuna. Naime, što je neka kriza veća, njihovi se poslovi povećavaju, priča nam predsjednik Uprave Dario Šumiga koji je na čelo Hartmanna došao u travnju prošle godine. Pitamo ga razlog tomu i taman kad očekujemo neko kompleksno objašnjenje, vidimo da je odgovor vrlo jednostavan i nameće se sam od sebe.
-Već iz iskustva znamo da nama poslovi tijekom svake krize porastu. Stvar je u tome da u kategoriji prehrane imate recimo morske plodove kao najskuplji mesni proizvod, pa su tu teletina, janjetina, govedina, svinjetina i perad, pa tek onda na kraju jaja koja imaju sva ta nutritivna svojstva, a cijenom su svakom pristupačna. I kad dođe do krize, kao što je recimo bila velika recesija 2008. i 2009. i u kojoj je puno ljudi ostalo bez posla, a samim tim i bez plaća, naravno da su birali zdravu hranu koju su si mogli priuštiti. A to su jaja. I zato mi tu uvijek sa svojim podlošcima u koja se pakiraju, nađemo svoje mjesto – ističe prvi čovjek tvrtke te dodaje kako tijekom godine nisu fizički mogli, iako se radi u četiri smjene, ispuniti sva potraživanja tržišta odnosno odraditi sve poslove koji su im bili ponuđeni, pa su neke jednostavno morali odbiti.
Harmann je poznat i kao tvrtka u kojoj se ne štedi na radničkim plaćama. Prosječna tako iznosi 6500 kuna i nedavno je za sljedeću godinu sa sindikatom dogovoreno povećanje osnovice za 2,6 posto. A osim plaća, u ovoj je godini radnicima uz onu za ožujak isplaćena i stimulacija od 3000 kuna kao i Uskrsnica od 500 kuna. Potom su išle naknade za godišnji od 1200 kuna, pa uz plaću za listopad prvi dio nagrade za dobre poslovne rezultate od 1500 kuna.
– Upravo ovih dana odlučujemo hoće li drugi dio nagrade koji će radnici dobiti u prosincu iznositi isto toliko ili 1000 kuna. Naravno tu je i Božićnica koja se sastoji od 800 kuna u novcu, od 600 kuna u obliku bona i to 300 kuna za Interspar i 300 kuna za kupnju u Lidlu te poklon paketa prehrambenih proizvoda naših poslovnih partnera osječke tvrtke Žito te koprivničkog Samita komerca. Svakom radniku kojem se rodi dijete, tvrtka novčano pomogne s 3000 kuna i baš se evo mogu pohvaliti da u posljednje vrijeme imamo baby boom (smijeh) – priča nam direktor Šumiga.
Trenutno u koprivničkom Hartmannu radi 270 osoba, a ovih će dana biti zaposleni i novi, budući da su im se povećala kratkotrajna bolovanja, jer im je određeni broj radnika u samoizolaciji. Ove im je godine, za razliku od prošle i pretprošle puno lakše pronaći radnike, jer zbog epidemije mnogi nisu otišli na sezonske poslove u turizmu.
– Najviše nam trebaju radnici sa završenom trogodišnjom srednjom školom, koji su se školovali za neko tehničko zanimanje. Posebno su dobro došli mladi ljudi koji su na burzi rada – ističe naš sugovornik, a onda dolazimo do još jedne potvrde da svaka medalja ima dvije strane. U ovom slučaju riječ je o ‘rupama’ našeg obrazovnog sustava.
– Primjerice, zaposlimo čovjeka sa završenom srednjom elektrotehničkom školom, a on dođe u pogon i ne zna one najosnovnije stvari. Mislim da bi se u reformi obrazovanja trebalo poraditi na tome. Puno je tu nelogičnosti. Primjerice, mi želimo uzeti na praksu nekog učenika koji se školuje za strojobravara, ali da bi njemu ta praksa bila valjana za školu, mi u firmi bi morali imati ljude koji imaju završene majstorske ispite, a u principu ih nemamo, jer nam nisu potrebni. Onda smo rekli, ok, idemo školovati naše ljude kako bi dobili majstorska zvanja i praktični dio su položili bez problema, ali padali na teoriji. Čak i meni kao inženjeru strojarstva bi bilo prilično teško odgovoriti na neka pitanja, pa smo odustali od toga. I sad smo u tom nekom krugu u kojem ne možemo uzeti djecu na plaćenu praksu, jer ispada da naši stariji majstori nisu dovoljno dobri i kvalitetni da bi ih učili, a ja znam da su nam majstori vrhunski, na kraju krajeva ne bi bili tako dobra tvrtka da nemamo odlične ljude koji itekako znaju sa strojevima – ističe direktor Šumiga.
I doista u proizvodnji sve štima. Krajem kolovoza započeli su i s projektom vrijednim 40 milijuna kuna, a radi se o uvođenju pete proizvodne linije. Dijelovi opreme su došli ovih dana i njezino sastavljanje samo što nije počelo. U rad će biti puštena u veljači i zahvaljujući njoj otvorit će se 20 novih radnih mjesta.
– Prije tjedan dana počeli smo prvi put u Hrvatskoj proizvoditi Hartmannove Premium proizvode odnosno brand proizvode koji se koriste za pakiranje organskih bio jaja. Razvili smo i jedan novi proizvod koji bi trebao zamijeniti postojeće podloške za jaja kakve vidite u trgovinama. Prve povratne informacije od tvrtki koje se bave proizvodnjom jaja su jako dobre, jer njima je važno da ambalaža bude atraktivna na policama, ali i da bude kvalitetna i funkcionalna kako ne bi bilo problema i zastoja pri pakiranju. Podloške izrađujemo za sve proizvođače jaja s našega područja – dodaje naš sugovornik.
A podlošci kao i sve druge vrste ambalaže Hartmann u potpunosti izrađuje od recikliranog starog papira. Sirovine u Hrvatskoj niti približno ne mogu nabaviti dovoljno, pa čak 85 posto starih novina i kartona uvoze. Primjerice 2000 tona papira dovoljno je za tri proizvodna tjedna. Sve u svemu vodstvo i radnici Hartmanna u 2021. ulaze s puno elana i optimizma. Ugovorenih poslova je puno pa će čak i redovno održavanje proizvodnih linija biti svedeno na minimum.
