Prihodi i primici predloženog proračuna za 2021. godinu nešto su veći od 828 milijuna kuna. Projekcija za 2022. godinu iznosi 703 milijuna, a za 2023. godinu 718 milijuna kuna. Temelj te razlike u 2021. godinu su iznosi projekata za gradnju sportskih dvorana i Centra kompetencije koji će biti realizirani kreditnim sredstvima u nadolazećoj godini. Rashodi i izdaci u 2021. predviđeni su u iznosu od 819 milijuna kuna, a za 2022. i 2023. godinu 679 milijuna odnosno 689 milijuna kuna. Riječ je o temeljnom proračunu svih korisnika županijskih usluga, ustanova, uključujući i one zdravstvene kao što je Opća bolnica koja je njegov veliki korisnik, a obuhvaćene su i sve plaće prosvjetnih djelatnika koje također idu kroz županijski proračun.
SDP-ova Marija Vukobratović kazala je vijećnicima da je Klub vijećnika SDP-a i HL-a podnio šest amandmana koji se odnose na početak prikupljanja dokumentacije za gradnju staračkih domova u Đurđevcu i Križevcima, sufinanciranje obnove obiteljskih kuća koje su trošne, pomoć poljoprivrednicima i vlasnicima malih kuća za odmor na seoskim gospodarstvima, dodatnu pomoć obrtnicima koji su zbog pandemije u teškoj situaciji te sufinanciranje cijena putničkih karata za naše srednjoškolce koji se školuju na području drugih županija.
Nezavisni Željko Lacković ispred Kluba nezavisnih liječnika predložio je da se na dijelu Podravske magistrale koja u dužini od 54 kilometra prolazi našom županijom, zajedničkim ulaganjem s Hrvatskim cestama počne pripremati dokumentacija za izgradnju zaobilaznica oko mjesta kroz koja prolazi, kako bi se što manji promet odvijao preko naseljenih dijelova. Zatražio je i da grad Đurđevac te sedam okolnih općina napokon dobije i drugi tim hitne pomoći, jer jedan fizički ne stigne pružiti svu potrebnu pomoć brojnim mještanima toga dijela Podravine.
-Riječ je o hitnim situacijama kada je tim I vrlo često na intervencijama daleko od koprivničke bolnice ili je nedostupan jer ima više povrijeđenih. Znači u vrijeme kada u Đurđevcu ne rade ordinacije obiteljske medicine, a pacijent treba pomoć, juri se autom prema Koprivnici, pa se susreće s Hitnom na pola puta i pomoć mu se pruža doslovno na cesti. I sam sam prije nekoliko mjeseci primio takvu pomoć u Novigradu Podravskom. Znači ako se drugi tim hitne može financirati za Koprivnicu i Križevce, može se i za đurđevački kraj koji predstavlja pola Podravine – kazao je Lacković.
No nije prihvaćen niti jedan amandman iako je župan Koren priznao da ima konstruktivnih prijedloga. Dodao je i kako za gradnju velikih Domova za smještaj starijih za koje bi trebalo izdvojiti oko 30 milijuna kuna, više nema novaca i vjerojatno se takvi više neće graditi, ali zato Županija sufinancira smještaj starih ljudi u privatnim domovima te udomiteljskim obiteljima. Sufinanciranje prijevoza učenika bi se, kazao je, moglo riješiti na sljedećem sastanku Zajednica županija, a neke vrste pomoći građanima se već provode ali putem nekih drugih programa.
-Što se drugog tima Hitne pomoći tiče, mi smo tražili da on uđe u mrežu Hitne medicinske službe, jer su njome definirani timovi. Imam ovdje izvješće gdje stoji da je skrb o stanovništvu na đurđevačkom području adekvatna. No mi smo opet Ministarstvu zdravstva 14. rujna uputili zahtjev za donošenje nove mreže Hitne službe i ovih dana očekujemo odgovor ministra Beroša – kazao je župan Darko Koren.
Vukobratović je povukla jedan amandman, a o svima ostalima se glasalo. Ipak dovoljno ruku podrške u zraku nije dobio niti jedan. Na kraju je Proračun Koprivničko-križevačke županije za 2021. godinu i njegove projekcije za 2022. i 2023. godinu, prihvaćen s 28 glasova za, sedam protiv dok je jedan vijećnik ostao suzdržan.
Jednoglasno je prihvaćen i nedavni prijedlog Kluba vijećnika SDP-a i HL-a da se ubuduće među županijskim javnim priznanjima dodjeljuje i ono za dostignuća na području inovatorstva koje će nositi ime po križevačkom istraživaču Marcelu Kiepachu.
Vijećnici su prihvatili i sporazum o suradnji u institucionalnoj, gospodarskoj i kulturnoj djelatnosti između Koprivničko-križevačke županije i Općine Centar u Republici Sjevernoj Makedoniji. Župan je pojasnio kako je spomenuta makedonska općina zainteresirana za suradnju s Podravinom i Prigorjem posebno s našom razvojnom agencijom PORA, budući da im možemo pomoći u određenim projektima koje oni sami ne mogu realizirati, jer Makedonija još nije članica Europske unije. No da bi ta suradnja i službeno bila moguća, mora je potvrditi naše Ministarstvo uprave, budući da je regionalni ustroj Makedonije drugačiji od našeg, pa konkretno ova općina ima 50.000 stanovnika odnosno obuhvaća puno veći prostor nego što je slučaj kod općina u našoj zemlji.
Kako je ova sjednica Županijske skupštine ujedno bila i posljednja u ovoj godini, zahvalio je svim vijećnicima na uspješnoj četverogodišnjoj suradnji. Kako nas u svibnju sljedeće godine čekaju novi lokalni izbori, na ova će mjesta uskoro doći i novi ljudi. Posebno je zahvalio i županijskoj djelatnici Mariji Kovačec koja nakon 46 godina radnog staža odlazi u mirovinu, a koja je sve ove godine pomagala u organizaciji svake županijske skupštine.
