Iako su u ovo doba godine pčele u košnicama i griju se stisnute u klupko, njihovi vlasnici itekako imaju posla. Uvjerili smo se to posjetivši poznatog podravskog pčelara Vladu Punčikara u Malom Otoku.
Već nekoliko dana marljivo žiča satne osnove koje su prije toga oprane u lužini te dobro osušene. Posao je to na koji se utroši poprilično vremena i koji je nužan kako bi proljeće pčelarska oprema dočekala čista i ispravna. Također pregledavaju se i popravljaju podnice i hranilice, jer kad počne nova sezona za takve poslove pčelari više nemaju vremena. I dok spretno provodi žicu kroz satne osnove priča nam kako se u pčelarstvu rijetko zaredom dogode dvije loše godine, no prošla i ova upravo su ta iznimka od pravila.
-Znači 2019. nije bila dobra i svi smo vjerovali da će ova biti. No na proljeće je jedno dva puta bio jaki mraz i pčele od cvatnje bagrema na ovom području nisu imale ništa. Cvjetovi jednostavno nisu medili. Na prvi pogled sve je izgledalo dobro, jer biljka je cvala i pčele obilazile cvjetove, ali nektara u njima nije bilo. Znači od tog bagremovog meda, koji kupci često traže dobio sam zanemarive količine – priča nam Vlado.
Jednu prikolicu s košnicama, kaže, drži i u Jagnjedovcu, ali na tom je području prošloga proljeća bila tuča i uništila i ono malo cvjetova akacije odnosno bagrema koje nije mraz.
-Onda je došao red na kesten čiji cvjetovi najbolje mede kad su temperature više od 25 stupnjeva. I taman kad se činilo da će tu biti sreće, dva dana je padala kiša i također isprala nektar iz cvjetova. Tako da sam sakupio tek nekih 10-ak kilograma kestenova meda. Općenito, usporedbe radi, kad je dobra godina po košnici se dobije i do 40 kilograma meda, a sad tek oko desetak – ističe ovaj podravski pčelar koji trenutno ima 94 košnice.
Ovu pčelarsku godinu pamtit će po 900 kilograma dobivenog meda, najviše proljetnog cvjetnog od cvjetova voćaka i uljane repice i sa sjetom se prisjećati onih vremena kada je imao manje košnica, a navrcao dvije tone meda. No protiv prirode se ne može, pa smo se vratili u 2015. godinu kada je bio jedan od rijetkih ovdašnjih pčelara koji se te godine mogao pohvaliti medunom poznatijim kao crni med.
-Kao pčelinji proizvod dobiva se od medne rose, za razliku od ostalih vrsta medova koji nastaju od nektara. Medun ne možete očekivati svake godine, već samo onda kad se ispune razni prirodni preduvjeti za to. Primjerice, u našem kraju za njegovo je dobivanje zaslužno drvo zvano jagnjed, koje raste uz Dravu i iz kojega lisne uši sišu sokove iz kojih nastaje medna rosa. Poznajem jednog pčelara iz Međimurja koji ga je dobio tek nakon 40 godina pčelarenja – priča nam Vlado.
Prošle godine su studeni i prosinac bili prilično topli, pa su pčele u košnicama dugo bile aktivne i potrošile puno hrane. Zato pčelare veseli ovaj snijeg i niske temperature, jer će se pčele primiriti. Osim meda koji im ostane u košnicama, prehranjuju se šećerom. Vlado im po košnici daje 10 do 12 kilograma, pa je siguran da neće biti gladne.
-Iznenadio sam se, a vjerujem i drugi pčelari što nam ove godine Županija nije kao do sada dala novac za šećer koji kupujemo za prihranu pčela. Inače su nam do sada refundirali 30 posto potrošenog novca. Ali ove godine ništa, jer nam je rečeno da novaca nema. Znači, pčelarska godina je svima nama sama po sebi bila loša, pa tu je još i ta nesretna korona zbog koje se svima na razne načine pomaže, a mi pčelari smo baš sad ostali i bez onih uobičajenih iznosa – ističe Vlado Punčikar.
Osim meda, na ovom se gospodarstvu prodaju još i pelud, propolis, medica te medenjaci, a sljedeće će se godine naš sugovornik okrenuti i sakupljanju te prodaji pčelinjeg otrova.
-On se nalazi u žalcu pčele i dobar je protiv reume, a važan je sastojak i botoksa te raznih krema za pomlađivanje kože. Za njega na tržištu vlada veliki interes i već imam dogovorenog kupca. Jedino sam ženi obećao da ću joj napraviti jednu botoks kremu (smijeh), sav ostali ću prodati kao sirovinu – kaže Vlado.
Unatoč tome što je ove godine proizvedeno puno manje meda, cijenu neće povisiti, pa će staklenka od 950 grama i dalje koštati 40 kuna. Zbog epidemije koronavirusa ljudi med, propolis i pelud koji itekako utječu na jačanje imuniteta, kupuju još više. Tako je i ovaj pčelar iz Malog Otoka već sada prodao više od polovice zaliha.
Sve što proizvede proda na kućnom pragu i uglavnom ima stalne kupce.
