Menopauza može donijeti različite izazove pa ipak više od 60 posto žena u menopauzi tvrdi kako se osjeća sretnije, neovisnije i slobodnije te da više uživa s partnerom i prijateljima. Menopauza zato više nije bauk ni ‘završetak mladosti’, nego vrijeme u kojem je ženi pružena prilika da se okrene sebi i poboljša kvalitetu svojeg života i to na svim poljima.
Simptomi
Bez iznimke i kao dio potpuno prirodnog procesa, žene oko 50. godine života ulaze u menopauzu, razdoblje u kojemu više nema menstruacijskog ciklusa.
Kako kaže Ivica Stanišić, voditelj odjela za ginekologiju i opstetriciju, menopauza je prirodno razdoblje u životu svake žene, a označava posljednje menstruacijsko krvarenje i završetak reproduktivne sposobnosti. Napominje kako se dijagnoza menopauze može postaviti tek ako je prošlo najmanje 12 mjeseci od posljednje menstruacije. Neovisno o samom ulasku u menopauzu, žene promjene počinju osjećati čak i do 10-ak godina ranije, u vrijeme kada proizvodnja ženskih spolnih hormona opada. To se razdoblje života naziva perimenopauza.
– U to vrijeme mogu se pojaviti simptomi karakteristični za klimakterij kao što su promjene raspoloženja, valovi vrućine, usporenje metabolizma i drugo – ističe Stanišić i dodaje kako perimenopauzalne tegobe dijelimo na rane i tu spadaju valovi vrućine (valunzi), noćno znojenje, umor, vrtoglavica, nesanica, glavobolja, razdražljivost, depresija, loša koncentracija i drugi te na kasne gdje se javlja suha koža, ispadanje kose, suhi i lomljivi nokti, bolovi u kostima i zglobovima i smanjenje libida.
Ovo razdoblje, ističe Stanišić, slijedi razdoblje postmenopauze koje obuhvaća godine nakon menopauze kada se simptomi perimenopauze počinju smanjivati, ali mogu nastupiti drugi zdravstveni problemi kao što su osteoporoza, srčane bolesti…
Doznali smo kako rani simptomi klimakterija mogu izazvati razne psihičke promjene poput razdražljivosti, nesanice, smanjenu koncentraciju i slično.
– U slučaju izraženih perimenopauzalnih tegoba, pristupa se individualiziranom liječenju uzimajući u obzir opće zdravstveno stanje, životni stil, ali i želje pacijentice – pojašnjava Stanišić i dodaje kako se svim ženama s perimenopauzalnim tegobama koje im izrazito pogoršavaju kvalitetu života preporuča hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), osim ako ne postoje neke kontraindikacije za to.
Napominje kako žene koje su oboljele od karcinoma dojke ili endometrije kao i žene koje su preboljele duboku vensku trombozu zbog zdravlja ne smiju koristiti HNL.
– Nadomjesno liječenje estrogenom značajno umanjuje simptome i povećava kvalitetu života u žena sa izraženim klimakteričnim tegobama. Osim hormonskog liječenja, preporuča se i redovita tjelovježba te pojačan unos kalcija i vitamina D zbog zdravlja kostiju – objašnjava i dodaje kako zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i konzumacije alkohola također može poboljšati kvalitetu života i smanjiti klimakterične tegobe.
Bez obzira koliko je HNL koristan u većini ublažavanja simptoma, postoje i razne posljedice njegovog korištenja, no one su, kaže Stanišić, iznimno rijetke. Primjerice pritisak u dojkama, grčevi u nogama, glavobolja su rijetki i najčešće spontano nestaju tijekom nekoliko mjeseci uzimanja hormona.
Redoviti pregledi
– Svakako se tijekom korištenja HNL-a preporučuju redoviti ginekološki pregledi, denzitometrija i mamografske kontrole s obzirom na to da su neke studije utvrdile blagi porast rizika za razvoj karcinoma dojke, ali tek nakon 10 godina korištenja HNL-a – ističe i naglašava kako je važno obavljati potrebne redovite godišnje kontrole kako bi se na vrijeme uvidjele neki zdravstveni problemi, ali i procijenilo sveukupno zdravlje pacijentice.
Osim navedenog, potrebno je i redovito ići na mamografiju i denzitometriju te po potrebi korigirati dozu hormonske terapije.
– Svakako su redoviti ginekološki pregledi preporučljivi naročito nakon menopauze s obzirom na to da u toj dobi raste učestalost malignoma ženskog genitalnog trakta – govori Stanišić i naglašava kako svi navedeni simptomi klimakterija mogu biti i simptomi nekih drugih poremećaja u organizmu pa je točna dijagnoza od presudne važnosti u odabiru terapije. Ako se, kaže, isključe sve druge bolesti, klimakterične tegobe olakšava primjena hormonskog nadomjesnog liječenja.
– Stoga, ako prigrlite menopauzu kao dio prirodnog ciklusa koji se događa u životu svake žene te iskoristite sve prednosti koje vam pruža ovo razdoblje promjene, bit će moguće da u budućnosti budete zdravije, veselije i sretnije nego što ste to bili u razdoblju prije menopauze – poručuje Stanišić svim žena u menopauzi.
