Imamo vrhunske manifestacije i sve veći broj turista, no za njih još uvijek nemamo dovoljno smještaja

  • Glasov intervju: Pomoćnica direktora županijske Turističke zajednice Kristina Sočev o razvoju kontinentalnog turizma
  • I ove godine odobrena su nam značajna financijska sredstva
    za provedbu projekata, a najviše ide Picokijadi i Renesansnom festivalu.

Na čemu trenutno počiva turizam Koprivničko-križevačke županije? Je li to tradicija, gastroenologija, prirodna i kulturna baština ili sve zajedno?
Turistička ponuda naše županije je upravo spoj svega navedenog, pa zato i komuniciramo putem slogana ‘Podravina i Prigorje – paleta doživljaja’ jer je na doživljaju naglasak. Naša županija po mnogočemu je u turističkom smislu jedinstvena i specifična, od Đurđevačkih pijesaka popularno zvanih Hrvatska Sahara, našeg bisera rijeke Drave, svjetskog fenomena hlebinske škole, vrhunskih vina s područja cijele županije među kojima su geografski specifična ‘vina s Peskov’, Stari grad Kalnik i planina Kalnik, naša kulturna nematerijalna i materijalna baština, slastice Bregofska pita, Pogača z oreji i Virovska mazanica koje imaju status kulturnog nematerijalnog dobra RH, ivanečki vez i još puno toga. Jedan od prepoznatljivih turističkih proizvoda je i ‘Podravina Adventure’ koji je spoj aktivnog turizma i bogate enogastro ponude ovog kraja. Posjetitelji mogu uživati u paraglidingu, airsoftu, kanuingu, raftingu ili pak vožnji turističkim brodom po rijeci Dravi te uživati u vrhunskim vinima i domaćim specijalitetima. Uz već poznate biciklističke i cikloturističke staze, jedan od naših novijih projekata su i gravel cikloturističke staze gdje gravel cikloturistička ponuda ima godišnji rast od 25 posto. Tu su i konjičke turističke staze kojih na području naše županije imamo 300-tinjak kilometara i certificirane konjičke turističke vodiče. Ne smijemo zaboraviti ni vjerski turizam u sklopu kojeg imamo projekt Camino Podravina, 160 km označenih hodočasničkih staza. Kad govorimo o gastronomiji, dio smo nacionalnog projekta Okusi hrvatske tradicije u kojem sudjeluje 12 regionalnih turističkih zajednica te je uključeno preko 100 ugostiteljskih objekata. Na području naše županije uključeno je 8 objekata te je njihovo sudjelovanje besplatno obzirom da troškove provedbe i aktivnosti financira naša turistička zajednica. Ovo je još jedan način promocije naše ugostiteljske ponude, ali kako i sam naziv govori, tradicijskih jela s područja naše županije. Spomenut ću da već nekoliko godina subvencioniramo turističkim odnosno putničkim agencijama organizirano dovođenje turista na područje ove županije. Ova mjera pokazala nam se izuzetno uspješnom te iz godine u godinu raste iznos isplaćenih subvencija. Od ove godine subvencioniramo i dio troška noćenja.


Okosnica turizma u nas najčešće su manifestacije sajmenog karaktera. Može li se i treba li se takav koncept na neki način osuvremeniti?
Naša županija je itekako poznata po vrhunskim manifestacijama, da ne nabrajam sve pojedinačno, istaknut ću manifestacije županijskog značaja: Podravski motivi, Veliko križevačko spravišče, Renesansni festival i Picokijadu. Picokijada i Renesansni festival imaju oznaku ‘TOP manifestacije’ Republike Hrvatske dok je Renesansni festival 2019. godine proglašen i najboljom manifestacijom RH. Zasigurno te manifestacije generiraju najveći broj posjetitelja u nekoliko dana održavanja, no problem je što tu ipak govorimo o određenom vikendu za vrijeme trajanja same manifestacije kada posjetitelji mogu to sve doživjeti. Dobar primjer kako da taj dio naše turističke ponude bude dostupan posjetiteljima cijele godine je Interpretacijski centar Picokijade koji pruža uvid i dio atmosfere koju nudi ta manifestacija.

Turističke zajednice sukladno zakonskim odredba ne mogu i ne smiju ulagati niti imati vlastite smještajne kapacitete

O kontinentalnom se turizmu sve više govori kao o velikom cjelogodišnjem turističkom potencijalu. Koliko je takav turizam već razvijen u Hrvatskoj i našoj županiji i može li se ikada opsegom približiti onom obalnom?
Turizam na kontinentu odvija se cijele godinu jer za razliku od obale, kontinent nema predsezonu, glavnu i post-sezonu. Unatoč činjenici da na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske u bilo koje doba godine turisti mogu uživati u raznovrsnoj ponudi, kad usporedimo udio cjelokupnog turističkog prometa koji generira cijeli kontinent ili samo dio obale, nije realno za očekivati da ćemo se u dogledno vrijeme opsegom približiti onom obalnom. Iako je kvaliteta i raznovrsnost turističke ponude na kontinentu itekako porasla proteklih godina, a da ne spominjem da je cjenovno puno pristupačnija, Hrvatska se ipak reklamira i prepoznaje kao zemlja mora i sunca. U konačnici to govore i brojke koje se bilježe na obali za vrijeme glavne sezone u odnosu na pred i post sezonu.

Bilježi li se u posljednjih nekoliko godina porast broja stranih, ali i domaćih posjetitelja i noćenja?
Brojke govore same za sebe, pa evo čisto za usporedbu ne uzimajući u obzir dvije godine pandemije na području naše županije bilježimo konstantni rast broja dolazaka i noćenja što je vidljivo iz sustava eVisitor. Napominjem da, kako bi podaci bili usporedivi, govorimo o periodu 1. siječnja do 15. studenog svake godine. Ove je godine, na primjer, ostvareno 20.202 dolaska i 54.614 noćenja dok je to 2019. godine bilo ostvareno 18.025 dolazaka i 34723 noćenja. Osim povećanja broja dolazaka i noćenja u našu županiju, ono što je potrebno istaknuti je da se produžuje prosječno trajanje boravka u danima koje je u 2019. godini bilo 1,93 dok je to ove godine 2,70. Ove brojke govore u korist isplativosti ulaganja kako privatnog sektora, ali isto tako i sustava turističkih zajednica u razvoj novih turističkih proizvoda te poboljšanje i proširenje turističke ponude naše županije.


Jedan od tradicionalnih problema lokalnog turizma su i smještajni kapaciteti. Ima li dovoljno smještaja u našoj županiji?
Nema dovoljno smještajnih kapaciteta u našoj županiji, a posebice kad govorimo o hotelskom smještaju. Broj privatnih smještajnih kapaciteta nam raste iz godine u godinu. Djelomično upravo i zbog financijske potpore koju odobravamo već tri godine zaredom kao jedina regionalna turistička zajednica na području RH. Nakon 2,5 godine provedbe i uloženih preko 150.000,00 eura u ovu mjeru potpore imamo 20 novoregistriranih smještajnih objekata što je značajna brojka, uzimajući u obzir da smo i prostorno jedna od najmanjih županija, ali i po broju registriranih smještajnih kapaciteta. Moram istaknuti da govorimo o objektima koji imaju kategorizaciju od minimalno 3 zvjezdice odnosno sunca pa na više, tako da govorimo o smještajnim kapacitetima visoke kvalitete i razine usluge. To naravno prepoznaju i turisti i iznimno me veseli kada nas nazovu privatni iznajmljivači, a posebice novoregistrirani i jave da je njihov smještaj rezerviran i po nekoliko mjeseci unaprijed. Pokrenuli smo i inicijativu da se pronađe zakonsko rješenje oko aktualne problematike registracije klijeti kao smještajnih objekata s kojom se suočavamo već duže vrijeme. Rješavanjem ovog problema, prema informacijama kojima raspolažemo na području naše županije, imali bi dodatnih 60-ak smještajnih objekata što je značajan pomak i napredak u kontekstu broja i kvalitete smještajnih kapaciteta.

Privatnici sve više ulažu u smještajne kapacitete, no što je s hotelima koji postoje u županiji? Ulaže li se u njih dovoljno?
Hotelski smještaj nam nije najjača strana, posebice u usporedbi sa susjednim nam županijama. Ali tu govorimo ipak o privatnom vlasništvu i inicijativi te kao turističke zajednice nemamo direktnog utjecaja na ulaganja u poboljšanje kvalitete hotelskog smještaja. Naravno, postoje različiti načini financiranja upravo ove vrste ulaganja, od raznih EU natječaja do natječaja nadležnog Ministarstva turizma i sporta, ali u konačnici odluka, a i mogućnosti ulaganja ipak su na vlasnicima hotela. Ponuda hotelskog smještaja na području naše županije, prvenstveno u kontekstu kvalitete uvelike će porasti završetkom ulaganja u obnovu i rekonstrukciju Hotela Kalnik u Križevcima. Na području naše županije još je nekoliko subjekata prijavilo projekte za obnovu odnosno rekonstrukciju i ulaganje u poboljšanje hotelskih smještajnih kapaciteta, no realizacija ovisi o rezultatima natječaja tako da s tim podacima još ne raspolažemo.

Trebaju li turističke zajednice ulagati u vlastite smještajne kapacitete?
Turističke zajednice sukladno zakonskim odredba ne mogu i ne smiju ulagati niti imati vlastite smještajne kapacitete, no kad bi to i bilo moguće, obzirom na relativno male godišnje proračune, taj model ne bi bio ni održiv, uzimajući u obzir sve zakonske zadaće koje turističke zajednice moraju ispunjavati.

Iako je kvaliteta i raznovrsnost turističke ponude na kontinentu itekako porasla proteklih godina, Hrvatska se ipak reklamira i prepoznaje kao zemlja mora i sunca.

Sredinom godine regionalnoj je turističkoj zajednici odobreno 205.000 eura sredstava za realizaciju raznih projekata. Koji su to projekti? Kako će se njima unaprijediti turizam?
I ove godine našoj turističkoj zajednici odobrena su značajna financijska sredstva za provedbu projekata. Od ukupno odobrene potpore, 95.000,00 eura odobreno nam je za sufinanciranje manifestacija Renesansni festival i Picokijada što je do sada najveća pojedinačno odobrena potpora za provedbu tih manifestacija. Naime, Javnim pozivom koji je raspisala Hrvatska turistička zajednica bilo je omogućeno da regionalne turističke zajednice kandidiraju manifestacije koje imaju oznaku ‘TOP manifestacije’ RH. U tom kontekstu, odrekli smo se kandidature dva vlastita projekta te kandidirali spomenute manifestacije koje su od iznimne važnosti za našu županiju i iznimno smo zadovoljni što su nam odobrena ovako značajna sredstva upravo za tu namjenu. Osim za gore navedeno, odobreno nam je 60.000,00 eura za provedbu marketinške kampanje koja je u tijeku pod nazivom ‘Koprivničko-križevačka županija – idealna destinacija za vikend odmor’ koja se provodi na nacionalnoj razini, ali i na tržištu susjedne nam Slovenije. Nismo još uvijek dovoljno prepoznati, unatoč činjenici da itekako imamo što za ponuditi turistima i posjetiteljima, a provođenje ovakve medijske kampanje itekako donosi prepoznatljivosti cjelokupne turističke ponude jedne destinacije. Drugi projekt koji je također u provedbi je ‘Labeling – standardizacija i certifikacija i uspostava sustava kvalitete u ruralnom turizmu Koprivničko-križevačke županije’ za koji nam je odobrena potpora u iznosu od 50.000,00 eura. Kao što i sam naziv projekta govori, kroz razne faze i aktivnosti provedbe projekta donijet će se Pravilnik temeljem kojeg će dodjeljivati certifikati raznim dionicima pružateljima usluga u turističkom sektoru te na taj način doprinijeti prepoznatljivosti naše turističke ponude, ali i razini kvalitete iste.


Koji su najveći izazovi turizma, a koji proizlaze iz drugih izazova modernog vremena s kojima se suočavamo, poput energetske održivosti i neutralnosti i slično?
Iz godine u godinu svjedoci smo, kad govorimo o turizmu i turističkim kretanjima, s kojim problemima upravo u kontekstu energetske održivosti se suočava naša obala prvenstveno za vrijeme trajanja glavne sezone. U tom kontekstu, na području naše županije, pa i kontinenta, ipak smo u prednosti jer turizam i turističke aktivnosti ne generiraju negativne posljedice u prvom redu na našu netaknutu prirodnu, ali i kulturnu baštinu. Sve više se budi svijest kako kod turista, ali tako i kod dionika u turističkom sektoru koji se sve više okreću provođenju turističkih aktivnosti i ulaganja upravo kroz energetsku održivost. Tako ćete sve češće vidjeti objekte koji se napajaju putem solarnih panela, u ponudi imaju električne bicikle i slično.

Foto: IVAN BRKIĆ

Vezani članci

Najčitanije