Sjeverozapadna Hrvatska nepravedno je zapostavljena u razvoju prometne infrastrukture bez koje nije moguć gospodarski i turistički razvoj, a Podravina zaslužuje ne samo Podravski ipsilon, već i novu Podravsku magistralu jer postojeća je jedna od najopasnijih prometnica u državi. Ovo su naglasci iz nedavne Facebook objave Željka Lackovića čime je nezavisni saborski zastupnik ponovno aktualizirao pitanje koje već godinama muči Podravce. Kako nam je kazao, svoj će fokus političkog djelovanja u naredne dvije godine usmjeriti upravo na pitanje prometne povezanosti županije jer postoji mogućnost da neki njeni dijelovi ostanu „slijepo crijevo“ na prometnoj karti Hrvatske.
– Prometna povezanost naše županije bio je uvjet premijeru Andreju Plenkoviću da podržim Vladu. Vidimo da su riješili pitanje na jugu Hrvatske i krajnje je vrijeme da se počne s razvojem sjeverozapadnog dijela države jer predugo čekamo na gradnju brze ceste, dok se u ostalim krajevima grade tuneli i mostovi. Vlada, za koju sam uostalom i digao ruku u Saboru, treba konačno izraditi projektnu dokumentaciju i riješiti imovinsko pravne odnose na trasi do Mađarske granice – istaknuo je Lacković.
Osim brze ceste koja je izgrađena do Križevaca, Lacković smatra kako treba poraditi i na realizaciji Podravskog ipsilona i nove Podravske magistrale, a to su projekti na kojim će inzistirati u nastavku saborskog mandata.
– Nova Podravska magistrala je stavljena u Prometnu studiju RH, a povezuje Ilok i Varaždin, to je žila kucavica koja je za nas ključna. U pojedinim dijelovima već je napravljena kao obilaznica u gradovima, primjerice kod Slatine. Vrlo je važno da se dionica Zagreb-Bjelovar-Virovitica ne razvija na uštrb cestovnih projekta prema Koprivnici. Treba nam ravnomjerna dinamika razvoja oba pravca – ovog od Bjelovara prema Virovitici, ali i onog od Križevaca do Koprivnice pa prema mađarskoj granici. Postoji realna opasnost da Koprivnica i đurđevački kraj ostanu slijepo crijevo i to trebamo spriječiti – upozorava Lacković.
Kako bi se to izbjeglo potrebno je lobirati u Ministarstvu prometa i veza te u Hrvatskim cestama, dodaje Lacković. Prvi pomaci trebali bi se dogoditi idućeg mjeseca kad u posjet Koprivničko-križevačkoj županiji dolaze ministar Oleg Butković i predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
– Razgovarali smo i usuglasili termine, a sredinom rujna trebali bi doći s konkretni planovima i etapama realizacije ovih projekata. Postoji niz tehničkih pretpostavki koje se moraju odraditi, imovinsko-pravni odnosi još nisu riješeni i to treba ubrzati – naglašava Lacković.
Dodaje kako do sad nije bilo ozbiljnog pristupa kod nekih dionika procesa pa se nisu napravile izmjene prostornog plana Koprivničko-križevačke županije, definirale trase cesta u prostornim planovima općina i gradova, a bez toga se ne mogu raspisati natječaji za projektnu dokumentaciju.
– Bjelovar i Đurđevac već su naručili plan studije i mogu najaviti kako ćemo uskoro imati gotovu vizualizaciju kako bi podravski ipsilon trebao izgledati na području Đurđevca. Bjelovar već ima gotove dokumente za autocestu i brzu cestu, a provode i natječaj za nivelaciju postojećeg projekta. Moramo požuriti i sve dokumente pripremiti do 2020. godine kako bismo mogli aplicirati na europske fondove – zaključio je Lacković.
