George Orwell jednom je zapisao: Nije se više znalo tko je svinja, a tko čovjek. Citat je to koji bi se uskoro mogao obistiniti jer je majmun preživio više od dvije godine sa svinjskim bubregom, a eksperti kažu da takvi rezultati daju nadu za upotrebu svinjskih bubrega i kod ljudi. Dvadeset i jednom makaki majmunu dani su organi genetski modificiranih minijaturnih svinja s Yucatana, piše Jutarnji.
Znanstvenici su napravili 69 genetskih modifikacija kako bi zaustavili odbacivanje bubrega i produljili preživljavanje. To je uključivalo eliminaciju svinjskih virusa i oduzimanje gena kako ne bi kodirali antigene koje ljudski imunološki sustav napada, uzrokujući odbacivanje organa.
Ljudski geni dodani svinjama također su pomogli produžiti preživljavanje bubrega. U slučajevima kada se dodalo sedam ljudskih gena stopa preživljavanja povećala se sedam puta, tvrde znanstvenici s Harvard Medical Schoola i biotehnološke tvrtke eGenesis.
Svinje najsličnije ljudima
Prosječno preživljavanje je iznosilo 176 dana, a jedan majmun preživio je 758 dana. Izvršni direktor eGenesisa Michael Curtis kazao je da je to ‘izvanredna prekretnica’ koja testiranje genetski modificiranih svinjskih bubrega na ljudima dovodi korak bliže. Profesor Tatsuo Kawai s harvardske medicinske škole najavio je da će rezultat kod ljudi vjerojatno biti čak i povoljniji nego što je bio kod majmuna.
Svinje su najprikladniji darivatelji organa zbog čimbenika kao što su njihova veličina i sličnosti s ljudskim organima, ali zaustaviti odbacivanje transplantata izazov je već desetljećima. Međutim, nedavni rad s uređivanjem gena i tehnikama za suzbijanje imunološkog sustava je ohrabrujuć.
Zasad je dvoje ljudi imalo je svinjsko srce. Prvi pacijent je nažalost preminuo dva mjeseca nakon operacije, a drugi se i dalje oporavlja i započeo je fizikalnu terapiju.
